Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 2
Sutra: 12° 12° 2
16. studenoga 2018.
Komentar Tihane Tomičeć

O ženskom rodu da ti pojem

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 8. ožujak 2018. u 14:00 2018-03-08T14:00:00+01:00

Od 47 država članica Vijeća Europe dosad je nisu potpisale samo tri: Rusija, Armenija i Azerbajdžan. Ratificirale su je čak i snažne katoličke države kao što su Poljska i Malta, Italija, ali i Turska, BiH i Srbija. Naravno, Orbanova Mađarska ne

Sadržaj Istanbulske konvencije uglavnom je odavno ugrađen u zakonodavstva svih zemalja. I u tom smislu Istanbulska konvencija nije ultimativno pitanje zaštite žena. Bilo bi tužno da nasilje u obitelji nije već tretirano nizom zakona u svakoj pravnoj državi. Ali Istanbulska konvencija jest ultimativna ideološka razdjelnica, na kojoj se razlikuju demokrati od totalitarista. I točka.

Primjerice, Most. Zajedno sa SDP-om idu pokušati smijeniti Martinu Dalić i vole se nazivati liderima oporbe. Ali za Istanbulsku konvenciju nisu. Osim pojedinaca, to jest pojedinki iz te grupacije. Ili primjerice glasanje u Europskom parlamentu: kad se ondje ratificirao ovaj dokument, ekipa iz HDZ-a se podijelila. Dubravka Šuica i Željana Zovko glasale su za ratifikaciju, Ivica Tolić bio je protiv, a Ivana Maletić suzdržana. Naravno, Marijana Petir i Ruža Tomašić, bile su protiv.

Zato je za HDZ presudno kako će se postaviti prema Istanbulskoj konvenciji. Ako Andrej Plenković odbije ratificirati taj dokument, uzalud mu Pariz i Bruxelles u kojima je izgradio karijeru i oblikovao se kao moderni demokratski političar desnog centra. Dokument, međutim, tjednima čeka ne samo na uvrštenje na dnevni red Sabora, nego i na dnevni red sjednice Predsjedništva HDZ-a. Na toj bitki će se brojiti junaci. I to je jedini razlog zašto Hrast i Nezavisni za Hrvatsku traže uvrštenje i raspravu o Istanbulskoj konvenciji u Saboru: žele vući vraga za rep sve dok se poimenično ne vidi kako tko u HDZ-u diše na tu temu. Ako pobijedi desna struja, možda se i vrate u HDZ.

A za Dan žena, 8. ožujka, jedan prigodni kratki tečaj iz Istanbulske konvencije: ona donosi pravni okvir za borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji te obvezuje države da žrtvama pomognu pri oporavku, osiguraju pravnu i psihološku pomoć, ubrzaju otvaranje skloništa za žene i djecu i financijsku pomoć, kao i pomoć pri pronalasku mjesta za stanovanje i zapošljavanje. U njoj nema nikakvog roda, koji je desničarima tobože sporan, osim što je dokument fokusiran na pojam rodno uvjetovanog nasilja prema ženama samo zbog toga što su žene. I to je sve o rodu što se poje. Sve ostalo je mit.

Od 47 država članica Vijeća Europe dosad je nisu potpisale samo tri: Rusija, Armenija i Azerbajdžan. Ratificirale su je čak i snažne katoličke države kao što su Poljska i Malta, Italija, ali i Turska, BiH i Srbija. Naravno, Orbanova Mađarska ne.

A kad smo već kod 8. ožujka, još par zgodnih podataka iz zemlje Hrvatske: stopa zaposlenosti žena je za devet posto niža od zaposlenosti muškaraca, a razlikuje se prema broju djece. Tako je stopa zaposlenosti za žene s jednim djetetom 65 posto, dok je za muškarce s jednim djetetom ta stopa viša za 8,6 postotnih bodova. Kod žena s troje ili više djece stopa zaposlenosti pada na 56,6 posto ili 21,9 postotnih bodova manje nego za muškarce. Dvaput češće od muškaraca su na ugovoru na određeno vrijeme. Samo 30 posto žena je na rukovodećim pozicijama, a zarađuju 11 posto manje od muških kolega za iste poslove. U Saboru je samo 12 posto žena.

Toliko o demografiji i Danu žena.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka