Grad: Rijeka
Danas: 14° djelomično oblačno
Sutra: 6° 14° djelomično oblačno
22. studenoga 2017.
'Ladovina Ladislava Tomičića

kolumna Ubijali smo se zbog Tuđmanove politike

Ubijali smo se zbog Tuđmanove politike
Ubijali smo se zbog Tuđmanove politike
Autor:
Objavljeno: 12. studeni 2017. u 7:30 2017-11-12T07:30:00+01:00

Recimo, 14. listopada 1992. na stranicama Novog lista, koji je kao glavni urednik u to vrijeme uređivao Veljko Vičević, objavljena je reportaža Dražena Herljevića pod naslovom: »Veterani iz Like ne mogu biti izdajice«. Osim u novinskim i knjižničkim arhivama, trag o tome ostaje u knjizi Kovanje rata, autora Marka Thompsona. Herljević je pisao o prosvjednom skupu održanom u Rijeci, koji su sazvali pripadnici 111. brigade Hrvatske vojske. Od njih je traženo da sudjeluju u borbama u Bosni, ali oni su to odbili s obrazloženjem da je Bosna druga država.

Ide Praljak preko Vran planine, bjež'te Turci iz Lašvanske doline. Tako se pjevalo u mome kraju devedesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kad smo ubijali svoje susjede i kad su oni ubijali nas. U Srednjoj Bosni bili smo uvjereni da ćemo postati dio Hrvatske. Nismo na tu zabludu nadošli sami. Hrvate u Bosni i Hercegovini u toj zabludi je držao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

– Naš cilj od početka nije bio održanje takve BiH kakva je ona danas. To hrvatskoj politici u biti ne odgovara, jer bi hrvatska politika na taj način bila stalno i neprestano frustrirana gubitkom i demografskim i teritorijalnim u BiH. Nismo zato slučajno stavili u preambulu hrvatskog Ustava i Banovinu Hrvatsku. Ovakva hrvatska država nema uvjeta za život, ali hrvatska država čak sa granicama Banovine ima, a osobito sa poboljšanim granicama, govorio je Tuđman u osvit hrvatsko-bošnjačkoga rata.

Ovaj njegov citat zabilježen je u Stenogramima o podjeli Bosne. Sudjelovanje hrvatskih vojnika u ratu u Bosni i Hercegovini, mimo sporazuma Tuđman – Izetbegović, koje je zapravo potpisala ratna i politička nužda, Hrvatska ne želi priznati. Perući ruke od krvi mojih susjeda i prijatelja, hrvatska poslijeratna politika će donijeti i saborsku deklaraciju, koja propisuje kako ima izgledati »povijesna istina« o ratu u susjednoj državi. Međutim, ta laž svejedno ne može izbrisati sjećanje na ono što se uistinu u Bosni i Hercegovini zbivalo.

Recimo, 14. listopada 1992. na stranicama Novog lista, koji je kao glavni urednik u to vrijeme uređivao Veljko Vičević, objavljena je reportaža Dražena Herljevića pod naslovom: »Veterani iz Like ne mogu biti izdajice«. Osim u novinskim i knjižničkim arhivama, trag o tome ostaje u knjizi Kovanje rata, autora Marka Thompsona. Herljević je pisao o prosvjednom skupu održanom u Rijeci, koji su sazvali pripadnici 111. brigade Hrvatske vojske. Od njih je traženo da sudjeluju u borbama u Bosni, ali oni su to odbili s obrazloženjem da je Bosna druga država.

Izdavaču knjige »Kovanje rata« naš novinar opisat će da ga je za vrijeme prosvjednoga skupa na stranu pozvao jedan časnik, koji mu je poručio da o tako osjetljivim stvarima ne smije pisati. Na sreću, Novi list toga vremena nije zavijao s vukovima. Članak je objavljen prema svim pravilima profesije. Kad na jednu stranu stavite saborsku deklaraciju, a na drugu taj članak iz našeg lista – bit će vam jasno da netko tu laže. Ili lažu novinar, fotografije prosvjeda i izjave sudionika ili lažu političari, s ciljem da napišu neviniju hrvatsku povijest.

Sve ovo pišemo zbog promocije jedne knjige, koja je održana 9. studenog u Hrvatskom državnom arhivu. U pitanju je knjiga Jadranka Prlića pod naslovom »Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg-Bosne«, izdana u tri sveska. O njoj su govorili ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata u BiH Željko Raguž, povjesničar Mladen Ančić i ranatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor.

Tom prilikom predstavljena je i knjiga ustavnoga suca Mate Arlovića, također o Herceg-Bosni, odnosno o pravnoj prirodi paradržavne tvorevine namijenjene komadanju susjedne države. Predstavljanju ovih knjiga, između ostalih, sudjelovala je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Kako promocija ne bi ostala nedorečena, ovom prilikom nam valja napomenuti da je održana na obljetnicu rušenja Starog mosta u Mostaru. Njega su srušili vojnici Herceg-Bosne pod zapovjedništvom Slobodana Praljka.

Šira javnost nije se sjetila tog detalja, niti su mediji taj događaj vezali uz promociju »novih istina«. Nitko nije spomenuo prigodnost datuma na koji je predstavljanje Prlićeve i Arlovićeve knjiga u Hrvatskom državnom arhivu održano. Naprosto, to sa Starim mostom se nije dogodilo, kao što se nije dogodila niti Tuđmanova politika prema Bosni i Hercegovini, koja je rezultirala burom prosvjeda u Hrvatskoj i odvajanju viđenijih članova Hrvatske demokratske zajednice od te stranke.

Nije se dogodila niti Srednja Bosna, gdje smo gotovo dvije godine u okruženju čekali da se preko Vran planine pomoli Slobodan Praljak, da pobije naše susjede Muslimane i zabode hrvatsku zastavu u srce Bosne i Hercegovine, baš kako je Tuđman obećavao svojim lauferima, koji će u ime ove sulude ideje u smrt povesti na tisuće bosanskohercegovačkih pijuna. Narod u Srednjoj Bosni, koji je krvario za sulude »vrhovnikove« ideje, do danas nije svjestan što mu se dogodilo. Moć službene laži još uvijek je velika, ali onome koga zaista zanima što je Tuđmanova politika napravila u Bosni i Hercegovini neće biti teško dokučiti istinu. Tu politiku moji su susjedi plaćali životima, u najbesmislenijem od svih ratova koji su se vodili na ovim prostorima.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka