Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 27° 1
Sutra: 21° 25° 1
18. rujna 2018.
'Ladovina Ladislava Tomičića

Država pod ovrhom

Foto: Petar FABIJAN
Foto: Petar FABIJAN
Autor:
Objavljeno: 8. siječanj 2011. u 13:09 2011-01-08T13:09:02+01:00

Šest stotina tisuća ovrha - to je rezultat naše državotvornosti. Ne treba smetnuti s uma da je svaka od tih ovrha na ovaj ili onaj način rezultat državne politike kakva se u Hrvatskoj vodi od njezine samostalnosti naovamo

U Hrvatskoj je gotovo nemoguće biti optimist, jer vijesti koje optimizam stavljaju u red budalaština stižu jedna drugu. Prije samo tjedan dana mnogi su još bili spremni vedro ustvrditi da minula 2010. od tekuće 2011. godine ne može biti gora, ali već u prva dana nove godine stvarnost ih razuvjerila na najbolniji način, prokazujući njihov optimizam kao najobičniju tlapnju. Dovoljna je bila vijest o stupanju na snagu zakona kojim je ubrzan postupak ovrhe, a koja kaže da je iz tridesetak banaka u Finu stiglo 600 tisuća ovrha na 11 milijuna računa građana, obrta i poduzeća. 

Iza ove brojke, ukoliko je netko zaboravio, kriju se živi ljudi, a među njima je zasigurno i određen broj onih koji su pomislili da bi u 2011. godini stvari polako trebale krenuti nabolje. Šest stotina tisuća ovrha u zemlji od četiri milijuna stanovnika - to ne može biti normalno. Da nije svjestan stare balkanske mudrosti koja kaže da uvijek može biti i gore - čovjek bi pomislio da smo napokon tresnuli glavom o dno. 
  

Obećavana država blagostanja pretvorila se u dužničku tamnicu za mnoge svoje građane. U Hrvatskoj, kako to pjesnik reče, odasvud samo čuješ daj mi. Građani bi još izišli na kraj sa svojim redovitim troškovima, pa i krediti podignuti u bankama nekako bi se podmirili, ali kako izići na kraj sa uvijek gladnom državom koja udara namete gdje god se sjeti? Razumijemo koncept zdravstvenih i mirovinskih doprinosa, ali kako razumjeti namet koji je, primjerice, država propisala svakom vlasniku televizijskog prijemnika? Kako razumjeti da Hrvatsku radioteleviziju svake godine moramo do krova napuniti novcem? Njihov budžet iznosi više od milijardu kuna godišnje. Dobro ste pročitali - više od milijardu kuna godišnje. Šugava dva programa, s centralnom informativnom emisijom koja iz godine u godinu manipulira svoje gledatelje, koštaju nas kao svetog Petra kajgana. Televizijsku zgradu na Prisavlju bolje bi bilo srušiti, pa na njezinom mjestu napraviti parkiralište, nego gledati kako svake godine guta takve količine novca. Parkiralište bi donosilo nekakvu korist, a kakvu korist imamo od Hrvatske televizije? Informativno - manipulatorski program, glupe američke serije, obrazovni program na sramotu 21. stoljeća, umjetne trepavice Dijane Šelebaj Čuljak, ljetne sheme koje televizijske djelatnike vode na jadransku obalu da snime boje turizma - sve je to o našem trošku. 

Umjesto da smanji budžet svoje javne kuće i rastereti građane suludog televizijskog nameta, država je razbijala glavu isključivo o tome kako prisiliti sve, ama baš sve da plaćaju televizijski namet, pa se obveznicima pristojbe smatraju svi oni koji plaćaju račune Hrvatskoj elektroprivredi. Imaš struju - imaš i televizor, pa plati - to je logika kojom država osigurava boljitak svojim građanima. I takav HTV će sutra sjesti na račune građana, jer su plaćanje prisavske magle u jednom trenutku ocijenili suludim. 

Ostavimo li po strani nesretnu tvornicu afera s Prisavlja, odmah će nam se nametnuti sjećanje na krizni porez, koji su predsjednica Vlade Jadranka Kosor i njezini ministri otimali od građana kroz prošlu godinu, e kako bi lakše prebrodili krizu u koju je Hrvatska zapala. Isti oni pod čijim ravnanjem su temeljito opljačkana javna dobra namislili su zemlju iz dubioze izvući tako što će dodatno opljačkati porezne obveznike. U isto vrijeme imali smo priliku čitati o aferama teškim milijarde kuna, a u kojima su glavne uloge igrali upravo ljudi iz vrha izvršne vlasti. Tko je tu lud i koja je uloga države u našim životima? Da li je država vreća bez dna u koju su građani dužni isključivo ubacivati novac? Dokad ćemo biti prisiljeni plaćati kojekakve sumnjivce, koje iz izvršne vlasti lakonski poručuju da nisu odgovorni, niti su znali za pljačku monstruoznih razmjera? Šest stotina tisuća ovrha - to je rezultat naše državotvornosti. Iako se u ovoj brojci nalazi ključ za namirivanje potraživanja između privatnih poduzeća, što su dugovi s kojima država neposredno nema ništa, ne treba smetnuti s uma da je svaka od tih ovrha na ovaj ili onaj način rezultat državne politike kakva se u Hrvatskoj vodi od njezine samostalnosti naovamo. Da je država danas generator nelikvidnosti - to će vam reći svatko tko se iole razumije u financije. Od nje kreće to pakleno kolo, pa se onda u koncentričnim krugovima širi i na koncu puca preko leđa građanina koji više nema novca niti za namirivanje osnovnih životnih potreba. Čitajući u nevjerici taj podatak o ovrhama, čovjek se ne može ne zapitati: Tko je za to kriv i što je od ove zemlje ostalo. Ostala je prazna državna kasa, minusi na računima građana, sirotinja gdje god pogledaš, grb, zastava i himna.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka