Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
26. rujna 2018.
Tjedni pregled

kolumna ŠPAJZA SANJE MODRIĆ Kaptol je zvijezda predatorskog kapitalizma

Snimio Denis LOVROVIĆ
Snimio Denis LOVROVIĆ
Autor:
Objavljeno: 21. siječanj 2018. u 11:28 2018-01-21T11:28:12+01:00

Naša priča, koja se mjesecima taji, tiče se značajnog broja crkvenih parcela na elitnim lokacijama, luksuznih vila i stanova, trgovačkih centara i hotela, ponajprije u Zagrebu, ali i u Dubrovniku i drugim gradovima, oko kojih se kaptolske vlasti ortače s privatnim investitorima i odvjetničkim kućama tjerajući goli biznis. Taj slučaj, na vrlo plastičan način, potvrđuje ono što u Hrvatskoj znaju svi. Iako na sve strane stalno traži donacije i financijsku pomoć, Crkva je najbogatiji koncern u državi i jedan od najvećih mahera hrvatskog predatorskog kapitalizma, koga se istodobno gnuša u svojim poslanicama

PONEDJELJAK Ovako više ne može

Konobar, prodavač, kuhar i čistačica, to su četiri najtraženija zanimanja u Hrvatskoj. I nastavak spiska je otužan. Vozači, zaštitari, medicinske sestre, njegovatelji, ekonomisti... Top su, dakle, servisi, uglavnom u turizmu, mahom jednostavni poslovi za koje ne treba puno škole.

Za zanimanja budućnosti i za visokoobrazovane, praktična opcija i dalje je inozemstvo. Ali ni ovi za koje posla ima, nisu na zelenoj grani. Plaće koje im se nude su niske, recimo 4.000 kuna, mnogima i manje, pogotovo kad je na crno, a s tim se ne mogu podizati djeca. Zato odlaze i oni mada i kod kuće mogu do posla.   

Prema Eurostatu, prosječna bruto satnica u Hrvatskoj je 10 eura, u Njemačkoj 33,75 eura, prosjek u EU je oko 30 eura. To znači da naši ljudi mogu u Njemačkoj, Austriji i drugim razvijenijim zemljama dobiti tri, četiri pa i pet puta više nego ovdje, a to uključuje i inžinjere, znanstvenike i stručnjake raznih profila. Kad u gastarbajtere odu muž i žena, standard obitelji postaje neusporediv s onim koji su imali u ovdje.

S druge strane, iz podataka za cijelu Hrvatsku proizlazi da na svakih 100 radnika u privatnom sektoru, idu 43 zaposlena u državnoj i lokalnoj administraciji, te javnim i komunalnim poduzećima. Rekorder po broju plaća iz proračuna je Milinovićeva Ličko-senjska županija, gdje je odnos 100 prema čak 75.

2531544

Vlada u superlativima prikazuje vijest o rastu kreditnog rejtinga za jedan stupanj koja nam je nedavno stigla iz agencije Fitch. To je, međutim, slaba utjeha kad se na stol stave gornje brojke. Ogroman postotak  zaposlenih na državnim i lokalnim jaslama 21 županije, 128 gradova i 428 općina.

Zato imamo nepodnošljivo skupu državu koja guši poduzetništvo i koju porezni obveznici nisu u stanju izdržavati. Zato je cijena rada u privatnom sektoru niska. A kad se tome doda još i bankrotirano zdravstvo, mirovinski sustav posve urušen, čak i s ovako bijednim mirovinama, te ogromni teret veteranskih prava, onda je posve jasno zašto ljudi idu u inozemstvo. Delegacija MMF-a nekidan je hrvatsku Vladu opet podsjetila da se moraju provesti ključne reforme. Vlada je ovu godinu proglasila godinom preokreta. Pa da vidimo onda. Jer ovako više ne može.

UTORAK  Crkva je najbogatiji koncern u Hrvatskoj

Nacional je objavio veliki tekst o financijskom skandalu na Kaptolu. Na izričiti zahtjev Vatikana, karidinal Bozanić morao je smijeniti »ministra financija«, monsinjora Miju Gabrića, i cijeli Zbor prebendara kome je Gabrić bio na čelu 15 godina.

Stavljaju im se na teret makinacije s nekretninama i crkvenim zemljištima, u kojima je iz kase isparilo oko 50 milijuna eura, a sam Gabrić, navodno, stekao veliko osobno bogatstvo. Dan kasnije papa je iz Čilea žestoko opleo po biskupskoj gramzivost i oholosti.

PXL_191214_9615778

Naša priča, koja se mjesecima taji, tiče se značajnog broja crkvenih parcela na elitnim lokacijama, luksuznih vila i stanova, trgovačkih centara i hotela, ponajprije u Zagrebu, ali i u Dubrovniku i drugim gradovima, oko kojih se kaptolske vlasti ortače s privatnim investitorima i odvjetničkim kućama tjerajući goli biznis. Taj slučaj, na vrlo plastičan način, potvrđuje ono što u Hrvatskoj znaju svi.

Iako na sve strane stalno traži donacije i financijsku pomoć, Crkva je najbogatiji koncern u državi i jedan od najvećih mahera hrvatskog predatorskog kapitalizma, koga se istodobno gnuša u svojim poslanicama. Ovo je društvo u posljednje tri godine Crkvi isplatilo 1,95 milijardi kuna samo iz državnog proračuna, a koliko su još donirale županije, gradovi i općine, to još nitko nije zbrojio.

Lani je samo Milan Bandić, iz sredstava Grada Zagreba, potpisao 67 donacija za Crkvu u ukupnom iznosu od 13 milijuna kuna.

Crkvi se svuda vraćaju nekretnine ogromne vrijednosti tako da već imamo cijele kvartove koji su u njihovom vlasništvu. Opća i vjernička javnost povremeno se uzruja oko luksuznih automobila koje kupuju katolički svećenici, ali to je samo zrno praha prema bogatstvu u kome se kupa Crkva u Hrvatskoj. Zato je skromni papa Franjo među njima toliko omrznut.  

SRIJEDA Bolest na HRT-u

Cenzure u Hrvatskoj nema, ustvrdio je na saborskom aktualcu Andrej Plenković. Činjenice, međutim, govore drukčije, a to je premijeru poručilo i izaslanstvo Europske federacije novinara i još nekoliko utjecajnih međunarodnih medijskih organizacija, nakon sastanaka s Kolindom Grabar Kitarović, ministricom kulture i Vijećem za elektroničke medije.

Htjeli su, kako je rekao jedan član te novinarske delegacije, i s vodstvom HRT-a »razgovarati o cenzuri i autocenzuri« u njihovim redakcijama. Ali s Prisavlja su sastanak naglo otkazali s isprikom da su im šefovi – bolesni.

To je bilo lakše nego odgovarati na pitanja o intervencijama Plenkovićevog ministra Medveda u program, o novinaru Šikanjiću koji je nedavno trebao dobiti otkaz zbog komentara o članovima vladine koalicije, zatim o kadrovskoj politici ideološke podobnosti na HRT-u, o javnom ograđivanju kuće od Aleksandra Stankovića, i tako redom. Tako je vodstvo s Prisavlja izbjeglo saslušati primjedbe o zabrinjavajućoj eroziji javnog radija i televizije, kako su se izrazili gosti.

2539223

I premijer se, evo, pravi kako ne zna da je Hrvatska u posljednje dvije godine, pala za čak deset mjesta na indeksu medijskih sloboda. U tome je velika »zasluga« upravo Vladinog potrčka HRT-a, ali i lokalnih medija koje u totalnoj poslušnosti drže političke vlasti gradova i županija.

ČETVRTAK Kontekst daje snagu riječima

Ugodno je čuti da je predsjednica Hrvatske, u sklopu svog boravka u Bosni i Hercegovini, posjetila Ahmiće i Križančevo selo. U selu Ahmići, 16. travnja 1993. godine, hrvatske su snage pobile 116 Bošnjaka među kojima 22 žene i 11-ero djece uključujući i šestomjesečnu bebu.

U Križančevom selu kraj Viteza dogodio se drugi veliki pokolj u doba hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Krajem prosinca 1993. pripadnici Armije BiH spalili su cijelo selo i mučki likvidirali 64 hrvatska vojnika i civila.

Predsjednica je položila cvijeće i za bošnjačke i za hrvatske žrtve i to je važna gesta. Nije, međutim, shvatljivo zbog čega je opet  – kao i onaj put o obljetnici jasenovačkog logora – otišla odati počast pobijenim ljudima bez najave i mimo protokola.

– Na mjesta pijeteta volim odlaziti u tišini – objasnila je kasnije Kolinda Grabar Kitarović, naglašavajući da moramo učiniti sve kako nijedna majka više nikada ne bi oplakivala svoje dijete ili supruga izgubljenog u ratu.

IMG_20180118_123127DSC_7790

To je lijepa poruka. No, predsjednica države nije privatna osoba nego politička funkcija, a političke funkcije uvijek posjećuju određena mjesta da bi baš odatle poslale željenu poruku. Upravo kontekst i simbolika određenog mjesta daju riječima posebnu snagu.

A prisustvo medija u takvim je događajima jako važno da bi riječi i slika došle do svih kojih se poruka tiče. Zato bi bilo neusporedivo efektnije da je predsjednica, upravo pred spomenikom ubijenima, poručila kako se zlodjela u Ahmićima treba sramiti, te da je – stojeći ispred znamena žrtvama koje su tamo pale – zatražila procesuiranje zločinstva u Križančevu selu. Uspješna politika u ovakvim se prilikama vodi javno, jasno i glasno. To su joj morali reći njeni savjetnici.

PETAK Kud ćeš bolje nego biti brat Vase Brkića

Još jednu aferu iz Bandićeve radionice užasa otkrio je Index. Zagrebački obrtnici i mali poduzetnici dube na glavi ne bi li se na natječajima izborili za najam gradskih poslovnih prostora, ali za brata Vase Brkića nema nikakvih problema da ih dobije koliko god želi.

Recept Joze Brkića je da, kao na traci, osniva nove i nove tvrtke koje onda apliciraju za zagrebačke poslovne prostore u najboljim zonama. A, kao nekim čudom, upravo Brkićeve ponude često ispadaju najbolje i za koncepciju razvoja grada najvažnije. Raspon djelatnosti za koje traži poslovne prostore vrlo je razgranat – od ugostiteljstva, do salona za uljepšavanje, apartmanskog smještaja itd.

1968957

Brkić  na iste natječaje radovito prijavljuje više svojih tvrtki, a  u svojim se ponudama poziva na braniteljsko pravo prvenstva.   

Tako je brat potpredsjednika HDZ-a u posljednjih deset mjeseci registrirao 16, od ukupno 19 svojih poduzeća, piše Index. Ta su se poduzeća izborila za najmanje devet poslovnih prostora u vlasništvu Grada, a svi su, naravno, u strogom centru Zagreba. Ukupni mjesečni najam koji Jozo Brkić treba za njih plaćati Gradu iznosi 34.298 kuna.

Kud ćeš bolje nego biti brat Vase Brkića u glavnom gradu Hrvatske, gdje HDZ-ov koalicijski partner Milan Bandić kači i kvači.  

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka