Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. rujna 2019.
Pregled tjedna

kolumna ŠPAJZA SANJE MODRIĆ Dalijino majčinstvo, Janičin prsten i Jadrankine godine

Dalija Orešković / Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Dalija Orešković / Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 28. listopad 2018. u 13:24 2018-10-28T13:24:00+01:00

Slaven Letica, svekar Dalije Orešković, izjavio je povodom njenog odlično primljenog nastupa u Nedjeljom u 2 kako ga oko snahinog projekta »zanima i brine« samo to da joj politika ne oduzme dragocjeno majčinsko vrijeme koje trebaju njegove unuke

PONEDJELJAK Kako nas je oslobađao pukovnik Ivo Sanader

Ivo Sanader je ratni profiter. Zasad jer još slijedi žalbeni postupak. Dobio je 2,5 godina zatvora i naredbu da u proračun uplati iznos mita od 3,6 milijuna koje je primio od austrijske Hypo banke. Podmazivanje jer obavljeno 1994. godine. Tada je ovdje bio rat. Sanader je bio član Vlade, zamjenik ministra vanjskih poslova Mate Granića.

Za isto djelo već je jedanput bio osuđen na 3,5 godina i istu svotu novca, ali Ustavni sud nije bio zadovoljan pa se suđenje moralo ponoviti.

Sada je Sanaderu kazna smanjena na temelju identičnih dokaza. U olakotne okolnosti sutkinja mu je uračunala da je od počinjenja zločina prošlo puno vremena, da je neosuđivan, otac dvoje djece i »sudionik Domovinskog rata«. To izaziva podsmijeh u samo pola sekunde.

Ivo Sanader / foto Reuters

Protiv Sanadera se vodi pet kaznenih postupaka koji traju od 2010. godine i nijedan još nije pravomoćno okončan. Toliko o »puno vremena koje je prošlo« i Sanaderovoj »neosuđivanosti«. Otac jest, ali njegovo dvoje djece su odrasli ljudi već s vlastitim karijerama. A najveća lakrdija je to što se sutkinja nije našla vremena obavijestiti da Sanader nije bio sudionik Domovinskog rata, ni na jedan dan.

To što doista ima čin počasnog pukovnika treba pripisati Tuđmanovoj sklonosti paradnim naslovima kojima je devedesetih ovjenčao kolone političara koji su rat vidjeli samo na TV-u.

To su Ljilja Vokić, Jarnjak, Hitrec, Škegro, Canjuga, Pašalić, Mateša, Manolić, Hebrang, Tomac i mnogi drugi. Dok su stvarni borci ginuli po gudurama, Tuđman je lijepio vojne činove klijenteli koja je rat provela uz radijator. Tako je nagradio ukupno 6156 osoba, uključujući i Sanadera, sve falš generale, bojnike i pukovnike. A sada im tu sramotu i sudovi priznaju u zasluge rugajući se pristojnosti i zdravoj pameti.

UTORAK Konferencijašenje

U Hrvatskoj se neprekidno održava po nekoliko konferencija, simpozija te dana ovoga i onoga kamo se pozivaju uglavnom iste glave i profili da bi raspravljali o političkim i društvenim pitanjima koja su sudbonosna za naciju. Prema slobodnoj procjeni, tih konferencijaških mudraca ima nekoliko stotina, ostali posluže kao dekor.

S laptopima i prezentacijama putuju u atraktivna mjesta na Jadranu ili gdjegod drugo, tamo se svi srdačno pozdrave i onda iznesu jedni drugima svoje misli i uvide, garnirane pokojim ilustrativnim podatkom, što smo od njih već čuli milijun puta. Onda to dopišu u reference.

Dani hrvatskog turizma, Snimio Roni BRMALJ

Dragi su im, recimo, Dubrovnik, Hvar i Rovinj. Ovih dana bili su, recimo, aktualni simpozij o energetskoj sigurnosti »u Hrvatskoj i šire« u Dubrovniku, onda konferencija o »održivosti i budućnosti poslovanja« također u Dubrovniku, zatim Dani turizma na Hvaru s okruglim ili kakvim već stolom o »brendiranju turizma i Hrvatske«, te panel o »budućnosti mirovinske reforme«. Na takvim okupljanjima nekad se dijele i nagrade, vole ih organizirati i medijski izdavači.

Panelisti su potpuno opušteni i nemaju tremu jer su svoja »predavanja« već izvježbali do perfekcije nosajući ih naokolo, s govornice na govornicu. Pričaju o čemu god žele jer ih organizatori tako i pozivaju. Da se pojave u svoj svojoj veličini i značaju i da bilo što iznesu na zadanu temu.

Dolaze i ministri, glavešine iz HUP-a i sindikata, sveučilišni kadar kome se to računa u bodove, PR-ovci u potrazi za klijentima, tzv. analitičari i obavezno pokoji praktičar koji tim beskorisnim nakapanjima doda zeru autentičnosti. Konferencijašenje je u Hrvatskoj postala propulzivna industrijska grana. Kad već nemamo ozbiljne industrije, barem cvjeta neozbiljna.

SRIJEDA Hoće li ostati dobra majka?

Slaven Letica, svekar Dalije Orešković, izjavio je povodom njenog odlično primljenog nastupa u Nedjeljom u 2 kako ga oko snahinog projekta »zanima i brine« samo to da joj politika ne oduzme dragocjeno majčinsko vrijeme koje trebaju njegove unuke.

Kad su ga zasuli kritikama zbog tog seksističkog komentara, Letica je pobjesnio i nalupao nervozni traktat o tome da nije mislio to što je rekao. Moguće, ali trebao je onda bolje misliti, pogotovo on koji piše u medijima.

Jer bavljenje profesijom sigurno i njegovom sinu, suprugu Dalije Orešković, oduzima ono »očinsko vrijeme« koje je potrebno Letičinim unukama. Ali se valjda podrazumijeva da se muškaracu zbog toga ne prigovara.

Slaven Letica / Snimio Nenad REBERŠAK

To je taj žilavi patrijarhalni obrazac koji opstaje i danas, kada doktorate znanosti svake godine stječe više žena nego muškaraca, kad žene sve češće rade najodgovornije poslove i zarađuju bolje od svojih partnera.

Taj obrazac vrišti i iz glupavog priloga na jednom velikom portalu gdje vrsnu odvjetnicu Jadranku Sloković predstavljaju kao praznoglavku koja je »i sa svoje 64 godine« još obuzeta dizajnerskim haljinama. Trebala bi izlaziti u džemperima boje krumpira i frkati sijedu punđu?

Ista nepodnošljivo ponižavajuća priča i u svim tekstovima o trudnoći sportašice i državne tajnice Janice Kostelić koja čeka sinčića. Ima li prsten, pitaju navodno ozbiljni mediji, protivnici svake diskriminacije. Zašto se nije udala? Kad će vjenčanje? Zašto ne otkriva tko je otac, priča se da je ili vozač, ili zaštitar.
U Hrvatskoj, doduše, žene ne hodaju s burkom na glavi, ali su zato omotane neumoljivim patrijarhatom.

ČETVRTAK Vjenčanje kod Todorića

Prvi put zakupljen je u četvrtak dio Kulmerovih dvora u kome će se ubuduće – uz plaćanje po nama nepoznatoj tarifi – moći sazivati elitna vjenčanja i drugi društveni događaji po izboru klijenata koji žele ugođaj kristalnih lustera grandioznog promjera, stropova kao u crkvi, štukatura, antiknog namještaja i terasa koje s dolične visine gledaju na grad.

Biznis rentanja porodičnog gnijezda obitelji Todorić osmislila je Gazdina kći Iva Balent vjerojatno ipak ne očekujući da će već na debiju dvorca u novoj ulozi biti grandiozno ismijana cijela njezina obitelj. Nušićevski do daske.

Vinko Brešan, Kulmerovi dvori, snimio Denis LOVROVIĆ

No prva mušterija koja je mladoj gazdarici platila da može održati press konferenciju u jednom od Todorićevih salona bila je ekipa upravo dovršenog filma Vinka Brešana »Koja je ovo država«. Kako je riječ o komediji apsurda pod naslovom koji već znamo, Brešan je rekao novinarima da je takav film htio prikladno predstaviti na najapsurdnijem mjestu u Hrvatskoj. Njega je našao u Kulmerovim dvorima.

A vila sarkastičnih koincidencija htjela je da upravo tog istog dana na londonskom sudu bude odlučeno da se otac poduzetnice Ive Balent ima izručiti hrvatskom pravosuđu. Todorić, dakle, stiže ravno u Remetinec, ovdje se iščekuju njegove opasne crne bilježnice, a on poručuje da se »i dalje nastavlja boriti protiv korupcije«.

Martini Dalić-Borg sutra izlazi knjiga »Slom ortačkog kapitalizma«. Otkriva se da je uprava Uljanika nenamjenski spiskala 1,07 milijardu kuna kredita za koje je gotovo u cijelosti jamac država.

Koja je ovo država, dobro kaže Brešan. Za portret društvene izopačenosti samo su još falila samo vjenčanja u Kulmerovim dvorima.

PETAK Peh na peh

Veliki je peh dobiti rak, a onda je još veći peh ako pritom živite u Hrvatskoj. Mi smo deseta zemlja na svijetu po smrtnosti od karcinoma.

Prema posljednjim dostupnim podacima, na 100.000 stanovnika umiru kod nas 344 osobe oboljele od raka dok je prosjek u EU 262 smrti na isti broj stanovnika.

U bolje razvijenim zemljama EU stanje je znatno bolje nego u državama istočne Europe koje značajno pogoršavaju prosjek.

SAD je daleko uspješnija od svih jer je smrtnost od raka tamo 164 osobe na 100.000 stanovnika, više od 50 posto niža nego u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je više od 21 tisuću novooboljelih od malignih bolesti koje su drugi uzročnik smrti, a naviše je tumora dojke.

Snimio Sergej DRECHSLER

Dr. Borislav Belev, pročelnik onkologije KBC-a Rebro u Zagrebu, rekao je za Telegram da je neuspjeh u borbi s rakom u našoj zemlji alarmantan. Kao razloge navodi slabu preventivu, prekasno otkrivanje malignih bolesti, neadekvatnu zdravstvenu politiku, dugotrajan postupak dijagnostike, manjak onkologa te slabiju dostupnost novih lijekova i terapija...

Dosta razorna kritika našeg zdravstvenog sustava koga naš ministar Milan Kujundžić ocjenuje jako dobrim. Jedan od ova dva pogleda na stvari svakako je pogrešan. A koji je to, pa eto nam gore brojki, one sve govore.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.