Neambiciozno

Izgubljena bitka. Akcijski plan za prevenciju debljine do 2027. nema za cilj smanjti broj pretilih u zemlji

Ljerka Bratonja Martinović

Ilustracija iStock

Ilustracija iStock

Planira se jedino zaustaviti rast udjela prekomjerno teške djece i odraslih na razini iz 2020. godine



Svako treće dijete u Hrvatskoj danas ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Višak kilograma ima 19 posto dječaka i 21 posto djevojčica, dok debljinu kod koje je taj višak još izraženiji ima 17,8 posto dječaka i 11,9 posto djevojčica.


Najmanji udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom zabilježen je u Gradu Zagrebu – 29,7 posto, u kontinentalnoj regiji prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu ima 36 posto djece, dok je najveći udio djece s tim problemom uočen u Jadranskoj regiji – 36,9 posto, a kod dječaka i više od 40 posto.


Projekcije za budućnost nisu nimalo svijetle, a govore da će Hrvatska, zajedno s Mađarskom i Turskom, do 2030. godine biti u samom vrhu EU-a s očekivanih 19 posto djece u dobi od pet do 18 godina koja će se boriti s pretilošću.




Koliko je problem debljine u Hrvatskoj teško rješiv, pokazuje vrlo skromno podignuta ljestvica Akcijskog plana za prevenciju debljine od 2024. do 2027. godine, koja za cilj nema smanjti broj pretilih u zemlji, već jedino zaustaviti rast udjela prekomjerno teške djece i odraslih na razini iz 2020. godine, odnosno zadržati njihov udio na aktualnim postocima od 64,3 posto odraslih i 35 posto djece s prekomjernom težinom.


Rizični faktor


Iako se to čini krajnje neambicioznim, s obzirom na to da nam je svako treće dijete predebelo, i da bi donošenje akcijskog plana trebalo značiti zaokret u negativnim trendovima vezanim uz debljinu, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, riječki gastroenterolog prof. dr. Davor Štimac, tvrdi da nije tako.


– To ni u kom slučaju nije neambiciozno. U svijetu je stanje isto, debljina je u stalnom porastu i važno je zaustaviti taj trend. Pokazalo se u zadnjih 10 do 15 godina da prekomjerna težina u populaciji kontinuirano raste, pa se – kao i kod drugih zdravstveno rizičnih ponašanja poput pušenja, pijenja alkohola i slično – donose mjere kako to promijeniti, ističe Štimac.


Debljina je posebna kronična nezarazna bolest, no i rizični faktor za razvoj drugih nezaraznih bolesti poput šećerne bolesti tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i nekih sijela tumora. Uz narušeno tjelesno zdravlje, osobe s debljinom često se suočavaju i sa stigmatizacijom okoline i imaju narušeno mentalno zdravlje, nisko samopouzdanje ili depresiju, a debljina može biti povezana i s lošijim obrazovnim ishodima i ograničenim mogućnostima zapošljavanja.


Osim štetnog utjecaja na zdravlje, debljina populacije utječe i na zdravstvenu potrošnju na liječenje bolesti koje su posljedica među ostalim i prekomjerne težine. Prema izvješću Svjetske federacije za debljinu, u 2019. godini ekonomski je utjecaj prekomjerne tjelesne mase i debljine za Hrvatsku procijenjen na 1,68 milijarde dolara. Predviđa se da će do 2030. godine ekonomska šteta izazvana debljinom porasti na 2,56 milijarde dolara, dok će se do 2060. godine popeti na čak 7,7 milijarde dolara.


Akcijski plan izdvaja značajne novčane iznose za prevenciju debljine i predviđa niz mjera kojima bi se povećala svijest o važnosti zdrave prehrane, svakodnevnog kretanja i održavanja optimalne tjelesne težine. Među mnogim mjerama, izdvaja se poticanje aktivnog prijevoza i korištenja javnog prijevoza, što bi značilo više hodanja i bicikliranja, a manje vožnje automobilom.


Da bi se to postiglo, građanima treba omogućiti da alternativni oblici kretanja kao što su pješačenje i bicikliranje postanu jednostavniji i sigurniji, što nije realno očekivati dok se ne osigura adekvatna infrastruktura.


Za stvaranje preduvjeta koji će građane motivirati na više kretanja, u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture izdvojit će se po 1,5 milijun eura godišnje do 2027. godine, ili ukupno 4,5 milijuna eura, što će se uložiti u promjene u infrastrukturi javnog prijevoza.


Smjernice za prehranu


U kampanje informiranja i podizanja svijesti javnosti s ciljem prevencije debljine u tri godine planira se uložiti više od 50 milijuna eura, dok će se u organiziranje centara za liječenje debljine, odnosno savjetovališta za prevenciju debljine i specijaliziranih ambulanti za poremećaje prehrane i debljinu uložiti dodatnih 130 milijuna eura do 2027.


Uz to, predviđa se uvođenje deklariranja hrane koje omogućuje potrošačima »zdraviji izbor« te izrada kriterija za hranu u automatima te kriterija za postavljanje takvih automata u javne prostore. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) donio je još 2021. preporuku za škole o preporučljivim prehrambenim proizvodima u prodajnim automatima, na kojoj su proizvodi od vode ili variva, do biljnih mlijeka i proteinskih pločica.


U takvim automatima u školama se ne bi smjeli naći pekarski i slastičarski proizvodi, industrijski deserti, slatka pića, paštete, hrenovke ili čokoladni namazi.


HZJZ će u idućih nekoliko godina izraditi smjernice za pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost, a poticat će kineziologe i udruge u uvođenju organizirane tjelesne aktivnosti za građane u slobodno vrijeme.


Problem s debljinom, ističu stručnjaci, počinje već u trudnoći, jer je debljina trudnica često povezana s fetalnom debljinom te debljinom dalje u djetinjstvu. Fetalna izloženost prekomjernim količinama hranjivih tvari koje konzumira majka, rezultira većom tjelesnom masom novorođenčeta, poremećajem regulacije apetita te promjenom metabolizma masnih stanica.


Kao posljedica, javlja se abdominalni oblik debljine koji povećava rizik od šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila, bolesti jetre i drugih komplikacija. I pušenje u trudnoći povezano je s 50 posto većim rizikom debljine u dječjoj dobi. Svaki dodatni mjesec dojenja povezan je sa četiri posto manjim rizikom za nastanak debljine tijekom života, a u Hrvatskoj je u dobi od tri do pet mjeseci dojeno 57 posto dojenčadi.


Debljini djece kumuju i loše prehrambene navike, pa tako svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ne doručkuje svakodnevno, kolače, krafne i pite konzumira 31 posto djece, a trećina ih jede bombone i čokoladu te pije sokove s dodanim šećerom više od tri puta tjedno.


Da bi se unio dovoljan unos vlakana, preporuka je svakodnevno jesti pet porcija voća i povrća, dok u Hrvatskoj tek svako peto dijete svakodnevno jede povrće, a voće svakodnevno jede njih 33,7 posto. Za loše prehrambene navike odgovorni su njihovi roditelji – samo 9,8 posto odraslih Hrvata konzumira preporučenih pet i više porcija voća i povrća u danu, ali zato šećerom zaslađene napitke, koji se smatraju jednom od zdravstveno najlošijih namirnica, više od tri puta tjedno konzumira 17,3 posto odraslih, po čemu smo iznad EU prosjeka.


U zadnjih 16 godina, od 2002. do 2018. godine, prisutan je trend smanjenja svakodnevne tjelesne aktivnosti petnaestogodišnjaka u Hrvatskoj. Najviše učenika i učenica bilo je tjelesno aktivno 2002. godine – 33,5 posto učenika i 16,8 posto učenica, dok je najmanje učenika bilo aktivno 2006. godine, njih 20 posto, a najmanje učenica 2010. godine, njih samo osam posto.


I tu se slijedi obrazac prisutan kod odrasle populacije: unatoč preporukama o potrebi aerobne tjelesne aktivnosti od barem 150 minuta tjedno, tolikom se količinom kretanja ili tjelovježbe u Hrvatskoj može pohvaliti 19,5 posto odraslih ili svaki peti hrvatski stanovnik. Oko 15 posto odraslih provodi tjelesnu aktivnost jačanja mišića minimalno dva puta tjedno.


Posljedice ovakvog načina života su evidentne: istraživanja Hrvatsku svrstavaju na sedmo mjesto u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece u dobi od sedam do devet godina. Zanimljiv je podatak da se ispred Hrvatske nalaze mediteranske zemlje, čija se prehrana tradicionalno smatra zdravom – Cipar, Španjolska, Grčka, Italija, San Marino i Crna Gora.


Prema podacima EHIS istraživanja, u Hrvatskoj normalnu tjelesnu masu, odnosno ITM od 18,5 do 24,9 kg/m² ima trećina odraslih osoba, njih 33,9 posto. Gotovo dvije trećine odraslih, njih 64,8 posto, ima prekomjernu težinu, a pothranjeno je 1,4 posto građana.


Hrvatska i Malta dijele prvo mjesto u Europskoj uniji po udjelu odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Prema Svjetskom atlasu debljine iz 2022. godine koji je izdala Svjetska federacija debljine, predviđa se da će u Hrvatskoj do 2030. godine s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, dakle gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac.