Što će učiniti milijarderi
Vlada konačno treba uzeti u ruke političke uzde i svojim odlukama i mjerama prisiliti kapital da se oplođuje kroz investicije, stvarajući nova rada mjesta i rast dohotka. I to što prije
Dok su oči javnosti uprte u »održivost« državnog proračuna lako se može dogoditi da promaknu i znatno važnije stvari. Na »Milanovićevom proračunu« lako je stjecati političke poene, kako to pokušava HDZ uzdajući se u zaboravljivost birača. Stranka koja od trenutka izbijanja financijske i gospodarske krize u Hrvatskoj pa do njenog silaska s vlasti nije napravila ni »r« od rezanja proračuna i takozvanih strukturalnih reformi, sada se upinje dokazati da nova vlast nije dovoljno zahvatila rashodovnu stranu proračuna.
Ozbiljni ekonomski stručnjaci su ipak nešto umjereniji i puno bliži stvarnom problemu. Zabrinuti za realnost proračuna, upozoravaju da za svega nekoliko mjeseci možemo očekivati rebalans proračuna. No, s političke točke gledišta to je otkrivanje tople vode. S današnjim tempom promjena u svjetskom gospodarstvu, kojeg je dio i Hrvatska, i na financijskim tržištima, pogotovo u krizna vremena, očekivati »stabilan« godišnji proračun kojeg neće trebati, bar jednom, redefinirati u hodu teška je zabluda.
Ono međutim što je najveći problem proračuna, znatno veći primjerice od neiskorištene prilike da se zbog stanja u zemlji s Vatikanom, kako to dopušta ugovor iz 1998. godine, pregovara o smanjenju izdvajanja za Katoličku crkvu, jest to što je krajnje riskantan. Počiva naime na pretpostavci da će se gospodarstvo i investicijski ciklus ipak uskoro pokrenuti pa se, zbog socijalnog mira u zemlji, zasad odustalo od većih rashodovnih rezova. Strategija je načelno dobra, ali ima jednu manu. Ne zavisi samo od vlasti, njenih više ili manje poticajnih mjera te birokratske sposobnosti, nego prvenstveno od kapitala i njegovih milijardi.
Vijest da su hrvatske banke ostvarile bruto dobit od 4,7 a Hrvatski telekom od 1,8 milijardi kuna trebala bi stoga zvučati optimistično. S jedne je strane riječ o dobrom poslovanju institucija koje bi trebale pratiti investicijski zamah, a s druge o značajnoj telekomunikacijskoj tvrtki koja je u stanju dobrim poslovanjem gurati Hrvatsku naprijed.
No, kapital ima svoje zakonitosti. HT već kuka kako ga država i dalje »pritišće«, te najavljuje nove otkaze i druge mjere kojima je glavni cilj uvećanje zarade dioničara a ne društvena dobrobit. Dok se mogu naplatiti različite usluge koga briga od kuda građanima novci, a još više za njihovu budućnost i budućnost zemlje. Banke pak u Europi kroz posebne poreze sudjeluju u financijskoj konsolidaciji država, ali ih je Hrvatska toga poštedila očekujući reinvestiranje dobiti i poticaj zamahu gospodarstva. Dosada međutim nismo čuli ništa što bi nas ohrabrilo. I oni kalkuliraju, prije svega brinući o svojim dioničarima i njihovim milijunima i miljardama dobiti.
Ako ne može na fino može u grubo. Vlada konačno treba uzeti u ruke političke uzde i svojim odlukama i mjerama prisiliti kapital da se oplođuje kroz investicije, stvarajući nova rada mjesta i rast dohotka. I to što prije. U protivnom, u sljedećem bi rebalansu državnog proračuna doista moglo doći do masakra motornom pilom po rashodima. A Vlada se, zajedno sa svima nama, naći u velikim problemima.
Komentari
2Iz kategorije: Komentar Nevena Šantića
Pogledaj sve-
Komentar Nevena ŠantićaSusret u Mariboru
-
Komentar Nevena Šantića
Blažena država
-
Komentar Nevena Šantića
Olimpijska godina
-
Komentar Nevena ŠantićaPrivatizacijski posrtaji
Ajme meni...
Pročitaj sve-
- "U Zagrebu Subversive festival"
- Ćićo:Sabor permanentno zasjeda
-
- Ranko Ostojić: "Uskoro rješenje lista čekanja"
- Ćićo:Tijekom ovog tisućljeća
Banke imaju visku dobit dijelom i zato što ne iskazuju sve sumnjive kredite kao takve. Kada bi radile po pravilima, trebale bi odvajati veća sredstva u pričuvu za slučaj da se ti krediti nikada ne naplate.
"... u sljedećem bi rebalansu državnog proračuna doista moglo doći do masakra motornom pilom po rashodima."
Nevene, ja se kladim na gore navedeno.