Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 28° 1
Sutra: 28° 28° 1
19. rujna 2018.
Komentar Dražena Ciglenečkog

kolumna Plenković ne može prijevremenim izborima sređivati stanje u HDZ-u

Plenković ne može prijevremenim izborima sređivati stanje u HDZ-u / Foto Vjeran ZGANEC-ROGULJA/PIXSELL
Plenković ne može prijevremenim izborima sređivati stanje u HDZ-u / Foto Vjeran ZGANEC-ROGULJA/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 27. ožujak 2018. u 23:11 2018-03-27T23:11:59+02:00

Čak i kad bi Plenković izašao iz toga kao pobjednik, bio bi toliko politički izranjavan, a HDZ oslabljen, da bi teško zabilježio izborne rezultate bolje nego 2016. A što onda, s kim formirati većinu u Saboru i Vladi?

Premijer Andrej Plenković doista je prije dva tjedna na sjednici Predsjedništva HDZ-a, tijekom rasprave o Istanbulskoj konvenciji, plašio prisutne prijevremenim parlamentarnim izborima. Neki su dužnosnici HDZ-a u neslužbenim razgovorima baratali s tom mogućnošću i prije nego što je na dnevni red došla ratifikacija ovog dokumenta. Ne može se, dakle, reći da su medijski napisi o toj temi fake news. Ali, to je posve nerealna opcija. Odluka o raspuštanju Sabora i izlasku na treće parlamentarne izbore u manje od tri godine toliko je komplicirana za Plenkovića da je malo vjerojatno da on o njoj uopće ozbiljno razmišlja.

Pritom mu je bitno manji problem činjenica da bi njegov koalicijski partner HNS bio protiv. Narodnjaci su pomogli Plenkoviću da održi Vladu nakon što je iz Vlade izbacio Most. Da Ivan Vrdoljak, iz pitaj Boga kojeg razloga, nije odlučio uništiti svoju stranku, Plenkovićeva vlada bi u lipnju prošle godine gotovo sigurno pala. Ne bi je premijer mogao održavati samo glasovima Tomislava Sauche, Marina Škibole i još nekih zastupnika čiji je isključivi interes očuvanje vlastitih mandata. No, Plenković ne bi imao grižnju savjesti prema HNS-u kad bi zaključio da mora na nove izbore, koji bi Vrdoljakovu stranku poslali u ropotarnicu političke povijesti. Osim u slučaju kad bi HDZ, u znak zahvalnosti, uzeo HNS na svoju listu, što nije izvjesno. Politika nije humanitarna djelatnost, narodnjaci su u jednom trenutku poslužili svrsi, a – sad adio. Ne bi se, znači, Plenković opterećivao sumornom budućnošću HNS-a ako bi mu se išlo na prijevremene izbore za Sabor.

Međutim, već bi mu pronalaženje argumenata kojima bi javnosti objasnio zašto opet izbori predstavljalo velike poteškoće. Svima bi, naime, jasno bilo da premijer putem prijevremenih izbora želi srediti situaciju u HDZ-u, u kojem ima unutarnju opoziciju. Izbori, koji bi državu koštali 120 milijuna kuna, da bi Plenković pokušao oslabiti protivnike u svojoj stranci? Ne bi išlo, predsjednik Vlade ne bi smio javno kazati da je to povod za prijevremene izbore. Ali, sve što bi mogao reći u tom kontekstu, recimo završetak procesa nagodbe u Agrokoru, isuviše je tanko da bi mu netko povjerovao da mu nacionalni izbori nisu samo instrument borbe protiv neistomišljenika u HDZ-u. Uostalom, sastavljanje stranačkih lista odmah bi otkrilo Plenkovićeve motive.

HDZ-ova radna skupina za izmjene Statuta preporučila je da ubuduće dio kandidata na listama za Sabor izravno biraju sami članovi. Vrlo je upitno hoće li to biti prihvaćeno, jer je šestero članova Predsjedništva, koji su se usprotivili Istanbulskoj konvenciji, samim time i Plenkoviću, popularno među članstvom i na posljednjim parlamentarnim izborima dobili su puno preferencijskih glasova. Logičnije je da ostane po starom i da kompletne liste određuje vodstvo HDZ-a. Plenkovićev bi cilj, u slučaju prijevremenih izbora, morao biti izostaviti s lista zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića, potpredsjednicu Ivanu Maletić, političkog tajnika Davora Stiera, međunarodnog tajnika Miru Kovača, člana Predsjedništva Darka Milinovića...

Samo bi tako mogao opravdati riskantan potez prijevremenih izbora. Ali, to bi Plenkovića dovelo u opasan sukob s ljudima koji imaju dobru poziciju u stranci. Brkić je i blizak s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i ona, koju članovi HDZ-a obožavaju, ne bi stajala po strani kad bi se Plenković obračunavao s njim. Stier također nije bez aduta, njegovo zalaganje za demokršćanski HDZ ima u stranci svoju publiku, makar ona možda nije brojna. Kako bilo, prijevremeni izbori i s njima povezan projekt redizajna HDZ-a, uz pomoć kandidacijskih lista, prouzročili bi razoran konflikt u vrhu stranke. Čak i kad bi Plenković izašao iz toga kao pobjednik, bio bi toliko politički izranjavan, a HDZ oslabljen, da bi teško zabilježio izborne rezultate bolje nego 2016. A što onda, s kim formirati većinu u Saboru i Vladi?

Nakon što se Plenković razišao s Mostom, neki su ga u Predsjedništvu HDZ-a nagovarali da paralelno s lokalnima budu i parlamentarni izbori. Premijer se tada radije opredijelio za HNS. I sada je tu gdje je, spominjanjem prijevremenih izbora više ne može niti zastrašiti oporbu u Predsjedništvu HDZ-a, što je bjelodano pokazalo glasovanje o Istanbulskoj konvenciji.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka