Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 1n
Sutra: 5° 5° 1n
12. prosinca 2018.
Komentar Dražena Ciglenečkog

Komentar Kontroverze Jasenovca treba i dalje istraživati

Kontroverze Jasenovca treba i dalje istraživati
Kontroverze Jasenovca treba i dalje istraživati
Autor:
Objavljeno: 22. travanj 2018. u 10:15 2018-04-22T10:15:09+02:00

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nastavila je sa svojom otkačenom praksom izbjegavanja državne komemoracije u Jasenovcu i na mjesto nekadašnjeg ustaškog logora došla je dva dana ranije. Premijer Andrej Plenković bit će danas na toj komemoraciji, nakon što su Savez antifašističkih boraca i Srpsko narodno vijeće jučer održali vlastitu.

Jasno je iz ovih činjenica da tu nešto nije u redu. Ali, nije to ništa neobično kad je riječ o Jasenovcu. Uz vjerojatno najveće stratište u razdoblju NDH vežu se kontroverze od samog početka. Primjerice, broj jasenovačkih žrtava koji je službeno prihvaćen u Hrvatskoj u kratko je vremena sa 700 pao na osamdesetak tisuća. Smanjio se, dakle, devet puta, što je apsolutno nevjerojatan podatak. Da je Nataša Jovičić, bivša ravnateljica Spomen područja Jasenovac, u Jugoslaviji, tamo negdje sedamdesetih godina, javno rekla da su logoru Jasenovac likvidirane 83 tisuće ljudi, koliko ih je na poimeničnom popisu što ga vodi ta ustanova, završila bi u – zatvoru. Te su 83 tisuće neupitno značajan otklon u odnosu na »istinu« koju su komunisti nametnuli. Može se stoga slobodno reći da se u Spomen području Jasenovac bave ozbiljnim povijesnim revizionizmom, uspjeli su promijeniti jednu od dogmi na kojoj je počivala socijalistička Jugoslavija.

No, tu sada treba stati, tvrde protivnici daljnih istraživanja broja žrtava, samim tim i prirodu tog logora. Traže da svi prihvate novu službenu brojku, a one koji na to ne pristaju prokazuju kao revizioniste. U pozadini je tog zahtjeva bojazan da će, ako ispadne da je u Jasenovcu bilo bitno manje i od 83 tisuće žrtava, to NDH predstaviti u boljem svjetlo nego što je to ova tvorevina zaslužila. Ali, neće. Država nastala pod sponzorstvom njemačkih nacista i talijanskih fašista, u kojoj su vladali rasni zakoni, zauvijek će ostati neizbrisiva mrlja u povijesti hrvatskog naroda. Na teritoriju NDH nije bio samo Jasenovac, već i Jadovno, Glina, Blagaj, Gudovac, Koprivnica... Puno je mjesta ustaških pokolja. Zločinački karakter NDH neosporan je i ne ovisi o tome koliko je u Jasenovcu stradalo Srba, Židova, Roma i drugih. Kao što i zločini pobjedničke komunističke vojske nakon Drugog svjetskog rata neće biti veći ako se ustanovi da su koristili čak i kompleks logora Jasenovac.

Za masakre u Teznom, Kočevskom rogu, Hudoj jami, Macelju, Jazovci gomila je dokaza i za ocjenu Titove strahovlade nije relevantno je li se zaista ubijalo i u Jasenovcu.

Što ne znači da ne treba istražiti tu mogućnost.

Jednako tako, ako su na popisu Spomen područja Jasenovac i ljudi za koje se pouzdano zna da nisu tu skončali život i ako postoje dokumenti i autentična svjedočenja iz kojih proizlazi da su u ustaškom logoru bile i razne radionice i da su zatočenici igrali nogomet i organizirali kazališne predstave, zašto to negirati?

Neki kažu da je to opasno banaliziranje zla. Samo ako je u pitanju pokušaj rehabilitacije NDH. U suprotnom su to povijesne činjenice.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka