Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
21. srpnja 2017.
Komentar Dražena Ciglenečkog

kolumna Francetić je žrtva gušenja privatne inicijative

Foto Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 2. srpanj 2017. u 17:42 2017-07-02T17:42:00+02:00

Oduzimanje spomen obilježja Juri Francetiću predstavlja gušenje privatne inicijative, što je i inače u Hrvatskoj ozbiljan problem. Jedino se na taj način može protumačiti postupanje policije u Otočcu prema udruzi HAZUD, koja je jučer željela postaviti tu ploču u slavu ustaškom zapovjedniku. Da je Gradsko vijeće Otočca bilo pokrovitelj tog spomen obilježja, državne institucije ne bi ništa poduzele. To se može zaključiti na osnovu ponašanja vlasti u prošlosti kad su u pitanju bili iskazi štovanja ključnim ljudima režima Ante Pavelića.

Mili Budaku, ministru vanjskih poslova NDH, posvećene su ulice u deset hrvatskih gradova i općina. Odluku o tome donijela su predstavnička tijela u Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Virovitici, Pagu... Budući da je reakcija države svaki put izostala, smatralo se da je Budak prešutno rehabilitiran. Makar njegova presuda za ratni zločin iz 1945. nikad nije ukinuta. No, onda je u kolovozu 2004. skupina Hrvata iz iseljeništva u Budakovom rodnom Svetom Roku otkrila spomen obilježje čovjeku kojem se pripisuje autorstvo gesla da trećinu Srba treba pobiti, trećinu raseliti, a trećinu prekrstiti. Vlada Ive Sanadera je, pozivajući se na izvorišne osnove Ustava, naložila policiji da ukloni tu ploču.

Teško je dokučiti zašto ona nije smjela ostati u Svetom Roku, mjestu u ličkim brdima s tristotinjak stanovnika, dok u Slavonskom Brodu, šestom gradu po veličini u državi, mogu i danas nesmetano biti ploče na kojima piše Ulica dr. Mile Budaka. Isti dan kad je policija uredovala u Svetom Roku, iz Slunja su odnijeli spomen obilježje Juri Francetiću, također postavljeno u privatnom aranžmanu.

E, sad bi se moglo spekulirati da je problem format, da vlasti procjenjuju da je spomen obilježje viši red odavanja počasti nekome nego ulica i da zato Budak prvo nikako ne može imati, a drugo ipak da. Ali, to nije izvjesno. Upravo smo svjedoci bitke za Trg maršala Tita. I pobornici i protivnici tog naziva smatraju ga neizmjerno važnim i vode s tim u vezi strastvene rasprave. Jasno je stoga i da su bitne i Budakove ulice po Hrvatskoj. One, dakle, nisu dopuštene jer su manje vrijedne nego spomen obilježja.

Preostaje jedino, koliko god ono bilo apsurdno, objašnjenje da je država u Svetom Roku, Slunju i jučer u Otočcu naprosto kažnjavala privatnu inicijativu. Kad bi se sutra u Vinkovcima neki građani htjeli zahvaliti Budaku na svemu što je napravio za hrvatski narod i spomen obilježjem, policija bi ih sigurno u tome osujetila. Ali, ploče s natpisom Ulica Mile Budaka, kojima je vinkovačko Gradsko vijeće izrazilo zahvalnost Pavelićevom doglavniku, nitko i dalje ne bi dirao. Francetićevi obožavatelji se, znači, trebaju politički organizirati, osvojiti vlast u nekom gradu ili općini i onda mu tamo, ako hoće, mogu dodijeliti i tri spomen obilježja i dvije ulice.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka