Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 1
Sutra: 22° 22° 1
19. travnja 2019.
Politički skalpel

kolumna DRAŽEN CIGLENEČKI Stier bi lakše održao HDZ na vlasti nego Plenković

Snimio Darko JELINEK
Snimio Darko JELINEK
Autor:
Objavljeno: 20. studeni 2018. u 13:10 2018-11-20T13:10:00+01:00

Most je Plenković definitivno prekrižio, i oni njega, a s Brunom Esih i Zlatkom Hasanbego-vićem ne može surađivati. Ali, kad bi predsjednik HDZ-a bio Stier, Most se opet vraća u igru, a tu su i Neovisni za Hrvatsku, ako uđu u Sabor

Andrej Plenković bio je protiv rušenja premijera Tihomira Oreškovića, ali HDZ mu je ipak izglasao nepovjerenje. Uslijedio je pokušaj Tomislava Karamarka da formira parlamentarnu većinu bez Mosta, a kad nije uspio podnio je ostavku na dužnost predsjednika HDZ-a. U utrci s vremenom, jer pred HDZ-om su bili prijevremeni izbori za Sabor, donijeta je odluka da se Plenkovića faktično instalira kao predsjednika stranke.

Formalno su provedeni neposredni izbori, u kojima je mogao sudjelovati svaki član, ali svim ostalim potencijalnim kandidatima objašnjeno da trebaju povući, kako bi se izbjegao raskol u HDZ-u.

Tako je Plenković dobio četverogodišnji mandat lidera HDZ-a. Spekuliralo se da će unutarstranački izbori ipak biti 2017. godine, međutim, Plenković je naposljetku odustao od toga. Trenutačno se stoga čini da će HDZ-ovci svog predsjednika birati u redovnom roku, u proljeće 2020.

Ponovno, dakle, prije parlamentarnih izbora. Plenković će biti prvi hrvatski premijer koji će pri kraju mandata izaći na izbore u stranci. Ocijenit će ga članstvo HDZ-a, a onda za nekoliko mjeseci i birači. Ivica Račan, Zoran Milanović i Ivo Sanader imali su unutarstranačke izbore nedugo nakon što su preuzeli vlast u Hrvatskoj. Jadranka Kosor je, pak, poseban slučaj jer je izglasana za predsjednicu HDZ-a tri dana prije nego što je potvrđena kao premijerka.

Za Račana, Milanovića i Sanadera izbori za šefa stranke su u opisanim okolnostima, na vrhuncu popularnosti, bili puka formalnost.

Protukandidati im se, svjesni da su im šanse nikakve, nisu niti javili. U jednakoj bi situaciji vrlo vjerojatno bio i Plenković da se odlučio za izbore u HDZ-u u proljeće, pa i najesen 2017. No, to se nije dogodilo, a u međuvremenu je Plenković pojedinim potezima izazvao kod članstva određeno nezadovoljstvo.

Kad je od svih zastupnika HDZ-a tražio da podrže Istanbulsku konvenciju, čak ih je 17 to odbilo učiniti. Sugerira ovo da se Plenković možda neće prošetati na izborima za predsjednika stranke. Nije uopće isključeno da će imati protukandidata.

Još uvijek je u sferi političke fantastike da se Plenkoviću suprotstavi Kolinda Grabar-Kitarović, koja bi prethodno odustala od natjecanja za predsjednicu Republike.

Kandidatura Davora Stiera, međutim, nije nerealna. On se s premijerom u potpunosti razišao, napustio Vladu i u posljednjih nešto više od godinu dana strpljivo gradi poziciju alternative Plenkoviću.

Nije se Stier, istina, s njim izravno konfrontirao, ali iz njegovih javnih istupa, primjerice onog na Saboru HDZ-a, može se jasno iščitati da drukčije zamišlja stranku nego Plenković. Usto, neosporno je da Stier, više nego Plenković, zastupa vrijednosti s kojima se prosječan HDZ-ovac može identificirati, što je pokazao i glasujući protiv Istanbulske konvencije.

Naravno, za članove HDZ-a najveća je vrijednost ipak vlast. Spremni su joj, bez krzmanja, podrediti sva svoja politička uvjerenja. Iz te bi se perspektive moglo zaključiti da bi Plenković na izbore kontra Stiera išao kao ozbiljan favorit. Jer, rizično je mijenjati čovjeka koji je premijer, dokazao je da je sposoban formirati Vladu, i na parlamentarnim izborima nastupiti sa Stierom kao s frontmanom.

Ali, zapravo bi u HDZ-u racionalno postupili kad bi izabrali Stiera, on bi predstavljao veće jamstvo nego Plenković da bi stranka ostala na vlasti. Došlo bi to do izražaja odmah na parlamentarnim izborima. Stier je privlačniji desnici nego Plenković i mogao bi spriječiti odljev HDZ-ovih glasača prema stranci Neovisni za Hrvatsku i drugim desničarskim opcijama. Valja se prisjetiti da je HDZ-ova lista i s Tomislavom Karamarkom 2015. dobila ukupno više glasova nego s Plenkovićem na čelu.

No, glavna Stierova prednost manifestirala bi se poslije parlamentarnih izbora, u procesu dogovaranja koalicije, budući da sigurno nitko neće samostalno imati većinu.

Koalicijski potencijal Andreja Plenkovića iznimno je mali. HNS-a neće biti u idućem sazivu Sabora, a Milan Bandić tradicionalno osvaja jedno do dva zastupnička mjesta. Most je Plenković definitivno prekrižio, i oni njega, a s Brunom Esih i Zlatkom Hasanbegovićem ne može surađivati. Ali, kad bi predsjednik HDZ-a bio Stier, Most se opet vraća u igru, a tu su i Neovisni za Hrvatsku, ako uđu u Sabor. Stierov koalicijski potencijal sasvim je solidan i s njim bi HDZ lakše zadržao Banske dvore.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Tommy zna što voliš