Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
16. listopada 2019.
Politički skalpel

kolumna DRAŽEN CIGLENEČKI Plenkovićeva je prednost što odlučuje tko ima pravo glasa u HDZ-u

Snimio Denis LOVROVIĆ
Snimio Denis LOVROVIĆ
Autor:
Objavljeno: 7. kolovoz 2019. u 16:49 2019-08-07T16:49:00+02:00

Vodstvo stranke, kojem ne pripadaju ni Stier ni Kovač ni Karamarko, morat će nekako zaobići Statut, protumačiti ga tako da broj članova ne padne značajno ispod 200 tisuća. Možda će se konstatirati da je obveze plaćanja članarine oslobođeno niz kategorija građana. Možda još nešto, ali što god to bilo samo će o Plenkoviću ovisiti tko će sve birati lidera HDZ-a

Među članstvom i biračima HDZ-a postoji raširena percepcija da je Andrej Plenković stranku previše pozicionirao u centru, čak da je usmjerava prema ljevici. Stoga se može prognozirati da će većina njegovih protukandidata za dužnost predsjednika HDZ-a, ako ne i svi, zagovarati vraćanje stranke desnim, konzervativnim vrijednostima.

Malo je vjerojatno da će Plenkovića izazvati u HDZ-u netko tko će tvrditi da su ratifikacija Istanbulske konvencije i polaganje vijenca partizanima poginulim na Tjentištu bili dobri i poželjni potezi.

Logično je, znači, da su kandidature dosad najavili Davor Stier, Miro Kovač i Tomislav Karamarko, a ne Davor Božinović ili Dubravka Šuica. Trojica spomenutih nastojat će se u idućih desetak mjeseci nametnuti kao najjača alternativa Plenkoviću.

Pritom će si međusobno konkurirati, jer se obraćaju sličnom svjetonazorskom profilu članova HDZ-a. Ali, predsjednik HDZ-a mora za pobjedu dobiti većinu glasova, a šanse da se Plenković već nakon prvog kruga izbori za ostanak na čelu stranke nisu velike.

Realno je očekivati da će rasplet uslijediti u play offu. Moglo bi se zato reći da su Stier, Kovač i Karamarko sada u fazi svojevrsnih predizbora, koji će iznjedriti Plenkovićevog protivnika u drugom krugu.

Dva su bitna elementa koja će utjecati na ishod izbora u HDZ-u, rezultati izbora za predsjednika Republike i odluka tko sve ima pravo glasa. Ne može se prenaglasiti važnost koju za Plenkovića i HDZ imaju predsjednički izbori.

Da je stranka uspješno odradila izbore za Europski parlament, mogli su si priuštiti poraz Kolinde Grabar-Kitarović, za kojom Plenković, u tom slučaju, ne bi ni suzu pustio. Dovoljno mu je napravila problema od kada obnaša premijersku dužnost, premda pripadaju istoj političkoj opciji, pa bi intimno sigurno htio da ona ode s Pantovčaka.

No, sada je osuđen na to da rukama i nogama kopa za predsjedničinu pobjedu, strpljivo podnosi njezine hirove i provale bijesa prema vlastitoj Vladi. Ne bi Plenković, kad bi Kolinda Grabar-Kitarović izgubila, ostao bez svih izgleda u borbi da se održi na mjestu predsjednika HDZ-a, ali bi mu to tada bilo neusporedivo teže. Osim toga, ako bi netko drugi uselio u Ured predsjednika, Kolinda Grabar-Kitarović bi se možda također uključila u izbore u HDZ-u.

U nedjeljnom broju Jutarnjeg lista priznala je da nije ravnodušna prema položaju predsjednika HDZ-a. Dakle, Plenkovićevi izazivači trebali bi navijati protiv Kolinde Grabar-Kitarović, njezin bi im slom itekako pomogao.

Međutim, ona će biti kandidatkinja HDZ-a i za Stiera, Kovača i Karamarka kontraproduktivno bi bilo kad bi otvoreno opstruirali predsjedničinu kampanju. Zasad je Stier bezuvjetno podržava u javnosti, Kovač je manje entuzijastičan, Karamarko se još nije očitovao, ali niti jedan se neće moći izjasniti za, primjerice, Miroslava Škoru.

Plenkovićeva je situacija u odnosu na Kolindu Grabar-Kitarović jako delikatna, za utjehu mu ni njegovi protukandidati nisu tu rasterećeni. A Stiera, Kovača i Karamarka još više mora brinuti činjenica da neće sudjelovati u odlučivanju o tome tko će sve birati novog predsjednika HDZ-a.

Doduše, odredba u stranačkom Statutu, koji je na snazi od prošle godine, kristalno je jasna, pravo glasa imaju »članovi koji su upisani u evidenciju članstva HDZ-a i koji su na dan raspisivanja izbora podmirili svoje članske obveze za prethodnih šest mjeseci«. Ali, upitno je hoće li ta odredba biti provedena.

Naime, kad je u srpnju 2016. Plenković izabran za šefa HDZ-a, pravo glasa imala su, službeni je podatak, 209.702 čovjeka. Ako bi se od svih njih tražilo da podmire članarinu za šest mjeseci, ova bi se brojka drastično smanjila, na možda 40, 50 tisuća. Plenković to, naravno, ne smije dopustiti, jer vojska od 200 tisuća članova konstitutivni je dio mita o HDZ-u.

Vodstvo stranke, kojem ne pripadaju ni Stier ni Kovač ni Karamarko, morat će nekako zaobići Statut, protumačiti ga tako da broj članova ne padne značajno ispod 200 tisuća.

Možda će se konstatirati da je obveze plaćanja članarine oslobođeno niz kategorija građana. Možda još nešto, ali što god to bilo samo će o Plenkoviću ovisiti tko će sve birati lidera HDZ-a i to mu je golema prednost.

Dvojbeno je jesu li uopće mogući regularni izbori za tu poziciju, po modelu jedan član - jedan glas, u okolnostima kad je više kandidata. Za to još nema potvrde, jer 2016. su i Karamarko i Plenković izabrani bez protukandidata.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.