Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 26
Sutra: 5° 5° 26
19. studenoga 2018.
Politički skalpel

DRAŽEN CIGLENEČKI Jesmo li mi Hrvati zaista nepopravljive Ustaše?

Foto Reuters
Foto Reuters
Autor:
Objavljeno: 27. srpanj 2018. u 15:26 2018-07-27T15:26:00+02:00

Nakon Franje Tuđmana, antifašista, partizana i komunističkoga generala, državom su upravljali ljudi koji su svi redom otklanjali bilo kakvu vezu Hrvatske s NDH, a svejedno se još nismo uspjeli odmaknuti od ustaštva, vojno poraženog prije 73 godine

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović svojom je izjavom u Jasenovcu privukla priličnu medijsku pažnju. Jedino je razložno objašnjenje određen nedostatak događaja u postmundijalskom, ljetnom razdoblju. Jer, ona je tamo, u prisutnosti izraelskog predsjednika Reuvena Rivlina, samo ponovila ocjene o NDH i ustašama što ih je već ranije izrekla u niz navrata. To što je Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu vrlo negativno govorila o režimu Ante Pavelića, solidarizirala se s njegovim žrtvama, pa i isticala otpor koji je on izazvao na teritoriju NDH, ne predstavlja nikakav presedan. Riječ je o kontinuitetu predsjedničinih stavova praktično od početka mandata.

Podsjetimo, u srpnju 2015. je u Jeruzalemu, u Muzeju holokausta Yad Vashem, izražavala »najdublje kajanje zbog svih žrtava u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata stradalih od ruke kolaboracionističkog ustaškog režima«. Ustvrdila je da su ustaše »izmanipulirale želju hrvatskog naroda za nezavisnošću« te da je »velik dio hrvatskog naroda bio dio antifašističkog pokreta, jednog od proporcionalno najvećih u Drugom svjetskom ratu«. Predsjednik SABH-a Franjo Habulin sigurno nije imao prigovora na ovakav opis stanja u NDH.

Kolinda Grabar-Kitarović nastavila je istupati u istom tonu. »Da budem sasvim jasna, NDH je bila najmanje nezavisna i najmanje je štitila interese hrvatskog naroda, a ustaški režim bio je zločinački. Antifašizam je u temeljima hrvatskog ustava«, rekla je u travnju 2016., nakon sastanka s Nicholasom Deanom, izaslanikom za pitanja holokausta američkog State Departmenta. Mjesec dana kasnije, u obraćanju javnosti povodom ideoloških podjela u zemlji, predsjednica Republike naglasila je da je »ustaški režim politikom vezivanja uz fašizam i nacizam, osakaćivanjem dijelova hrvatskog teritorija i zločinačkim postupcima masovnih progona i ubojstava na najgori način zloupotrijebio i teško okaljao tadašnju legitimnu želju hrvatskog naroda za svojom državom«. Sve ovo sadrži i njezina ovotjedna izjava u Jasenovcu, u kojoj je iznova konstatirala da su se mnogi Hrvati suprotstavili ustaškom režimu i tako »svrstali našu domovinu na ispravnu stranu povijesti«.

Nije, dakle, Kolinda Grabar-Kitarović dosad vrludala u svojim stajalištima o NDH, a kamoli da je iskazivala sentimente za tu državnu tvorevinu. Mora joj se to priznati. Je, prije četiri mjeseca je u Buenos Airesu kazala da su nakon Drugog svjetskog rata »mnogi Hrvati u Argentini pronašli slobodu u kojoj su mogli svjedočiti svoje domoljublje«. Moglo bi se zaključiti da je tada Pavelića, Didu Kvaternika i ostale ustaške čelnike koji su spas pronašli u Argentini svela tek na Hrvate željne slobode. Ali, predsjednica je poznata kao političarka koja često, bez promišljanja, naprosto »ispali« nešto. 

Stoga Rivlinovo upozorenje da je »moralna obveza Hrvatske da se suoči s prošlošću i ne ignorira je« nije moglo biti upućeno Kolindi Grabar-Kitarović, koja se s njom stalno suočava. Nije se ono moglo odnositi niti na prethodnog predsjednika Ivu Josipovića, kojem su politički protivnici ponekad zamjerali da se i previše suočava s mračnim stranama hrvatske povijesti. Također ni na Stjepana Mesića, suočavatelja s prošlošću prvog ranga, ako se izuzme onih nekoliko mjeseci 1992. kad je u ulozi predsjednika Izvršnog odbora HDZ-a glorificirao ustaše.

Premijer Andrej Plenković nipošto nije ustašofil, niti su to bili Zoran Milanović, Jadranka Kosor, Ivo Sanader i Ivica Račan. Tihomir Orešković prekratko je obnašao dužnost predsjednika Vlade da bi ostavio nekog traga. Na najvišoj institucionalnoj razini u ovom stoljeću, znači, nema pokušaja da se popravi reputacija ustaša. Pa otkud onda Rivlinu podatak da je u Hrvatskoj »ustaška zmija još uvijek duboko ukorijenjena«? Nakon Franje Tuđmana, antifašista, partizana i komunističkoga generala, državom su upravljali ljudi koji su svi redom otklanjali bilo kakvu vezu Hrvatske s NDH, a svejedno se još nismo uspjeli odmaknuti od ustaštva, vojno poraženog prije 73 godine. Je li to moguće, jesmo li mi Hrvati, za razliku od Nijemaca i Talijana koji su se davno izliječili od nacizma i fašizma, zaista nepopravljivi?

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka