Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
22. kolovoza 2019.
Politički skalpel

kolumna DRAŽEN CIGLENEČKI Desnicu može ujediniti samo HDZ

Snimio Darko JELINEK
Snimio Darko JELINEK
Autor:
Objavljeno: 3. travanj 2019. u 17:53 2019-04-03T17:53:27+02:00

Paradoksalno, ljude koji pokušavaju izgraditi kredibilnu desnu stranku mimo HDZ-a, čiji politički profil zavisi isključivo o raspoloženju njihovog lidera, ujediniti može samo – HDZ. Sve je time rečeno. Kako Plenković nije Karamarko i nezainteresiran je za suradnju sa strankama desnijim od HDZ-a, Brunu Esih, Zlatka Hasanbegovića, Ružu Tomašić, Hrvoja Zekanovića i ostale jednostavno nema tko povezati

Zbog propadanja SDP-a, politička scena lijevo od centra u fazi je preslagivanja i predstojeći europski izbori su šansa za afirmaciju nekih novih opcija. Stoga će se dosta izbornih lista natjecati za glasove lijevo-liberalnog biračkog tijela.

Ovi su izbori ipak najmanje važni od svih i nije nelogično da ih se tretira tek kao svojevrstan test političke snage pojedinih aktera. U tom je kontekstu razumljivo da, primjerice, Star, Pametno ili Možemo idu na izbore za Europski parlament sa svojom listom, umjesto da se ugrade u neke šire koalicije.

Za izbore za Sabor sigurno će doći do okrupnjivanja, a bitan će kriterij pritom biti rezultati europskih izbora. Sve ovo, međutim, ne vrijedi za desni dio političke scene, u okviru kojeg je HDZ izrazito dominantan, a istovremeno svjetonazorski potpuno bezličan. Ultimativni cilj manjih desnih stranaka trebao bi biti osporavanje HDZ-ovog monopola i to tako da se na izborima krajem svibnja pokaže da na političkoj desnici postoji relevantna alternativa premijeru Andreju Plenkoviću.

Na izborima za Europski parlament SDP i Start bit će rivali, ali iduće godine na izborima za Sabor možda saveznici, no HDZ i Neovisni za Hrvatsku ili HDZ i Hrast ostat će trajni protivnici sve dok je Plenković na čelu HDZ-a.

Suradnja između HDZ-a i tih stranaka na nacionalnoj razini više nije moguća. I što se onda, kad se u obzir uzme sve navedeno, nameće kao jedino politički oportuno za HDZ-ove nejake konkurente na desnici? Naravno, sklapanje koalicije koja bi osvojila barem jedan mandat u Europskom parlamentu i stvorila time dobre pretpostavke da se na izborima za Sabor, možda i uz pomoć, recimo, Mosta, još žešće potuče s HDZ-om.

Nemaju se što Neovisni za Hrvatsku ili Hrvatska konzervativna stranka sada testirati, pa da im rezultati eventualno posluže kao temelj za dogovaranje buduće koalicije. Možda će, naime, za to biti kasno ako se nitko od desnih izazivača HDZ-a ne uspije plasirati u Europski parlament. HDZ bi se u tom slučaju dodatno etablirao na desnici, a kod njihovih suparnika vjerojatno bi došlo do demoralizacije i međusobnog optuživanja za izborni debakl. To nije situacija poticajna za razgovore o koaliciji za izbore za Sabor.

Ipak, danas je to već izvjesno, desni političari kojima je namjera iskoristiti činjenicu da se HDZ vođen Plenkovićem pretvorio u stranku ničega, neće u sklopu zajedničkog bloka nastupiti na europskim izborima. Unatoč tome što su ideološke razlike između Brune Esih i Ruže Tomašić ili Zlatka Hasanbegovića i Hrvoja Zekanovića doista minimalne.

Sasvim je zamislivo da ni Hrvatski suverenisti, čije je najjače ime Ruža Tomašić, a ni lista koju će predati Neovisni za Hrvatsku i HSP neće sudjelovati u raspodjeli europskih mandata, da će im za to nedostajati ponešto glasova. Svjesni su i oni toga. No, svejedno se, eto, na zadovoljstvo HDZ-a, nisu udružili.

I očekivano je zapravo to. Nakon što je 2007. HSP, zbog unutarstranačkih sukoba, prestao biti politički čimbenik, jer je na izborima u Sabor ušao samo Anto Đapić, nema snažne desnice odvojene od HDZ-a. Puno hrvatskih desničara glasuje za HDZ, procjenjujući da se tako najefikasnije suprotstavljaju komunistima i obnovi Jugoslavije. Ali, nemali ih broj, možda i dvjestotinjak tisuća, nije nesklon podržati pravu desničarsku opciju, umjesto politički mlakog HDZ-a. Međutim, već više od deset godina nije se pojavilo ništa što bi privuklo glavninu tih birača.

Neovisni za Hrvatsku iskazivali su određeni politički potencijal, zabilježili su 2017. sjajan rezultat na izborima za zagrebačku Gradsku skupštinu, ali od tada su slabo napredovali. Na nedavnim izborima u Ličko-senjskoj županiji, prirodnom uporištu desnice, čak nisu imali svoju listu.

Tako je desničarima koji smatraju da život postoji i izvan HDZ-a i dalje ponuđeno više stranaka, pa se glasovi tog političkog bazena neizbježno rasipaju. Spriječio je to Tomislav Karamarko, ali na način da je gotovo sve što diše desno priveo HDZ-u, inkorporirao u Domoljubnu koaliciju.

Paradoksalno, ljude koji pokušavaju izgraditi kredibilnu desnu stranku mimo HDZ-a, čiji politički profil zavisi isključivo o raspoloženju njihovog lidera, ujediniti može samo – HDZ. Sve je time rečeno. Kako Plenković nije Karamarko i nezainteresiran je za suradnju sa strankama desnijim od HDZ-a, Brunu Esih, Zlatka Hasanbegovića, Ružu Tomašić, Hrvoja Zekanovića i ostale jednostavno nema tko povezati. Zato će se razdvojeni jako namučiti na izborima za Europski parlament.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka