Grad: Rijeka
Danas: 23° djelomično oblačno
Sutra: 6° 20° moguća oluja
21. listopada 2017.
Komentar Branka Mijića

Komentar Jedan član, dva glasa

FOTO: Pixell
FOTO: Pixell
Autor:
Objavljeno: 1. kolovoz 2017. u 20:58 2017-08-01T20:58:28+02:00

Kuriozum je da Plenković i Bernardić razmišljaju o istom, načelu »jedan član, jedan glas«, ali potpuno različito. Naime, Stier demokratizaciju HDZ-a vidi u proširivanju tog principa za izbor svih dužnosnika na svim razinama u stranci. Suprotno tome, na Ibleru se sve češće čuju primjedbe na sustav »jedan član, jedan glas«, koji je prije 10 godina uveo Zoran Milanović, jer je doveo do podjela u stranci, a upitno je kadrovira li SDP-om članstvo ili mediji.

Dvije najveće hrvatske stranke, HDZ i SDP, u ove vruće ljetne dane razmišljaju o istim stvarima. Prvo je na Ibleru formirana radna skupina na čelu s Davorom Bernardićem koja bi »u idućem periodu trebala osuvremeniti programsku platformu stranke«. Sada je politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier najavio kako »očekuje da će stranka najesen krenuti u izradu novog stranačkog Statuta«.

Kuriozum je da Plenković i Bernardić razmišljaju o istom, načelu »jedan član, jedan glas«, ali potpuno različito. Naime, Stier demokratizaciju HDZ-a vidi u proširivanju tog principa za izbor svih dužnosnika na svim razinama u stranci. Suprotno tome, na Ibleru se sve češće čuju primjedbe na sustav »jedan član, jedan glas«, koji je prije 10 godina uveo Zoran Milanović, jer je doveo do podjela u stranci, a upitno je kadrovira li SDP-om članstvo ili mediji.

I dok stranački stručnjaci za politički sustav i novovjeki Kardelji dumaju kako će se ubuduće pozicionirati i na kojim će platformama pokušati dobiti birače, ostaje dojam da njihova usmjerenost na »jedan član, jedan glas« pokazuje kako od debla ne vide šumu. Niti jedan, pa ni taj, izborni princip sam po sebi ne garantira pravednost i demokratičnost izbora. Tako je HDZ posljednju dvojicu predsjednika, Karamarka i Plenkovića, iznjedrio principom »jedan član, jedan glas, jedan kandidat«, dakle opstrukcijom demokracije.

U SDP-u samouvjerenosti za kandidiranje nikada nije nedostajalo, ali Bernardićeva prednost u odnosu na ostale bila je brojnost njegove zagrebačke baze. Zato se nameće dojam da su i jedni i drugi u cijeli posao krenuli kao u »face lifting«, uljepšavanje, a ne promjenu suštine u skladu s modernim dobom. Uz to, i HDZ i SDP svoje su političke programe i statute u praksi mijenjali i prilagođavali onako kako je njihovim liderima odgovaralo.

Svi HDZ-ovi predsjednici, od Sanadera do Plenkovića, zaklinjali su se u Prvog Hrvatskog Predsjednika, ali su u praksi vodili dijametralno suprotne politike. Stoga bi barem u preambuli novog Statuta HDZ-a trebalo navesti koliko se Tuđmanovog učenja njegovi nasljednici moraju držati e da bi bili tuđmanisti, odnosno po točkama pobrojati što to spada u grubo kršenje njegovog nauka i vjere.

Bilo bi lijepo crno na bijelo vidjeti je li antifašizam jedna od nezaobilaznih sastavnica Tuđmanovog političkog programa, na kojem je utemeljena i hrvatska država, čemu prisežu svi članovi HDZ-a. U tom slučaju i Andreju Plenkoviću i onome HDZ-ovcu iz Špičkovine bilo bi jasno kako se valja odrediti prema ustaškim pozdravima i spomen obilježjima. Na sličan način Bernardić i drugovi trebali bi se izmjeriti prema Josipu Brozu, njegovoj povijesnoj ulozi i nasljeđu, a onda i imenima trgova i ulica.

I tako redom, dovoljno je 10 točaka, od najbitnijeg do manje važnog. Na taj način bi članovima stranaka bilo olakšano birati vođu i predvodnike, bodujući njihovu vjerodostojnost u skladu s čvrstim i neumoljivim stranačkim pravilima igre. U tom slučaju, jedan član mogao bi imati pravo i na dva glasa! Ako je sam prošao bazno stranačko sito i rešeto za neku od funkcija, zašto u izboru predsjednika i kandidata za najviše državne funkcije ne bi imao pravo na dodatni bonus (polu)glas?

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka