Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 4n
Sutra: 16° 16° 4n
22. rujna 2018.
Kolumna Marina Miletića

kolumna Evolucija ili kako je trebalo i za majmune umrijeti na drvetu križa

Pixabay
Pixabay
Autor:
Objavljeno: 5. ožujak 2017. u 13:44 2017-03-05T13:44:18+01:00

Ljudska je duša besmrtna. Razlika Dawkinsa i Tome je, možemo reći, u tome što Toma ističe da je ta naša životnost vječna (sve ono što mi jesmo, ne samo naš biološki organizam, već i cijeli mentalni svijet, karakter...) jer je Bog tu biološki strukturiranu životnost produhovio, udahnuo svoj dah. Duša nije dakle objekt u tijelu, već je tijelo naše natopljeno u duši, da parafraziram Lewisa. Nakon Uskrsnuća, koje je predivna mutacija evolucije kako je rekao papa emeritus Benedikt, naša duša se spaja s novim besmrtnim tijelom. To je najveće čudo Stvoritelja u vrhuncu evolucije svemira – pobjeda života nad smrću

Evolucija zasigurno ne bi bila tema koja bi poput nekih drugih dijelila hrvatsko društvo kada bismo ju pobliže upoznali. Nažalost, mnogi si kršćani dopuštaju, uz rudimentarno poznavanje Biblije, ili preciznije, biblijskih znanosti, svoje »spoznaje« povezati s raznim prirodno-znanstvenim teorijama te tako dobiveni melting pot, predstaviti javnosti kao pravovjerno tumačenje nastanka i razvoja života. Pojedini kršćani promatraju Bibliju kao vodič svih područja te drže kako bi u Bibliji trebali naći odgovore od postojanja života u drugim sustavima dalekih galaksija pa sve do toga za koga bi se trebalo glasati na predstojećim lokalnim izborima....

Biblija i znanost

Za početak važno je razjasniti nekoliko stvari. Iako i među nama katolicima ima skučenijih pogleda na stvaranje, treba jasno reći: Biblija ne odgovara na pitanje kako je stvoren svijet, nego odgovara na pitanje – zašto? Zašto je Bog sve stvorio? Zašto ovaj svijet koji danas, a i prije je bilo tako, izgleda tako pun rana i podijeljenosti, zla i mržnje, a istovremeno je prepun ljubavi i izgaranja, primjera čovještva i duboke svetosti? Ako, naime, kažemo da Biblija ne odgovara na pitanje kako je Bog stvorio svijet, onda je legitimno pitanje, a tko to onda čini? Odgovor je – znanost, dakako. Znanost nije svemoguća, ona se mijenja, i to jasno vidimo kroz povijest, ali znanost može čovjeku pomoći shvatiti na koji predivni način je Stvoritelj zamislio i iz ničega stvorio takvu ljepotu kao što je cijeli svemir, a potom i najveće svoje stvaralačko djelo – čovjeka. Dok se znanost kreće u svojim okvirima i bavi se vlastitom metodom koja otkriva pojedine procese – ona ima svoju duboku smislenost i obogaćuje naše društvo. Kada znanost pokušava izaći iz svojih okvira i baviti se transcendencijom same egzistencije, onda ona tada više nije znanost, već pseudo znanost i kao takva ne može biti predmet ozbiljnih rasprava.

U ovu zamku nuđenja odgovora na sam smisao uvukao se poznati agresivni borac ateizma dr. Richard Dawkins koji, unatoč velikoj mudrosti, nije mogao prihvatiti da znanost ima granice i da ona nema odgovora na sva pitanja niti će ih ikada imati. Dawkins je poznati tumač materijalističke filozofije koja je u svom habitusu fizikalizma teško okrnjila čovjeka, otela mu je duh pokušavajući kroz određenu filozofiju evolucije iznegirati ljudsku besmrtnost. Naime, prema takvom shvaćanju moguće je jako dobro objasniti nastanak čovjeka razvojem biološke forme koja je sastavljena od materije, no prema istom shvaćanju je čovjek također samo ta materija i ništa više od nje. Slično smo imali prilike za čuti i pod pedesetogodišnjom čizmom komunizma koji je volio ideološki vezati teoriju evolucije nasuprot vjere u Boga Stvoritelja samo i isključivo zbog toga da bi vjera imala »protivnika«.

Za shvatiti cijelu problematiku možda bi bilo dobro vratiti se u prošlost i obratiti pozornost još na Aristotela i Tomu Akvinskog. Složenu filozofiju jednostavnijim rječnikom možemo objasniti ovako: Aristotel je držao čovjeka materijalnom formom ili formom materije, a formu je nazvao animom (ono što animira tijelo – živi princip, uzrok života, životna struktura). To je samo po sebi točno, ali ipak nedorečeno. Toma Akvinski je nadodao da čovjek jest i materija i forma, ali je ta njegova forma duhovna i besmrtna. Pojednostavljenim rječnikom – ljudska je duša besmrtna. Razlika Dawkinsa i Tome je, možemo reći, u tome što Toma ističe da je ta naša životnost vječna (sve ono što mi jesmo, ne samo naš biološki organizam, već i cijeli mentalni svijet, karakter...) jer je Bog tu biološki strukturiranu životnost produhovio, udahnuo svoj dah. Duša nije dakle objekt u tijelu, već je tijelo naše natopljeno u duši, da parafraziram Lewisa. Nakon Uskrsnuća, koje je predivna mutacija evolucije kako je rekao papa emeritus Benedikt, naša duša se spaja s novim besmrtnim tijelom. To je najveće čudo Stvoritelja u vrhuncu evolucije svemira – pobjeda života nad smrću.

Nikad protiv evolucije

Pio XII. s enciklikom Humani generis prihvaća raspravu o stvaranju ljudskog tijela iz već postojeće žive tvari a ljudska duša je izravno stvorena Božjom intervencijom. Drugi vatikanski koncil u pastoralnoj konstiuciji o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes izražava žaljenje zbog rasprava i polemika koje su se u bližoj i daljoj povijesti pojavljivale zbog toga što je vjera odricala znanosti pravo na legitimnu autonomiju. Koncil ističe da se metodičko istraživanje ni u jednoj struci, ako se provodi doista znanstveno i po moralnim načelima, nikada neće stvarno protiviti vjeri, jer profane i vjerske realnosti imaju svoj izvor u istome Bogu. Papa Ivan Pavao II., nastavlja ovim tragom, a onda ga snažno i produbljuje. On ne vidi suprotstavljenost vjerovanja u Boga stvoritelja i evoluciju kao načine tumačenja postanka svemira. Dobro je i spomenuti se velikog isusovca, geologa, teologa, filozofa, paleontologa Teilharda de Chardena koji je s ekspedicijom pronašao lubanju Pekinškog čovjeka, prije 400.000 godina u Aziji. Taj je teolog volio reći da na materiju gleda kao na maternicu duha. Ovaj isusovac je toliko bio ispred svog vremena da je govorio (spomenimo samo nešto od velike Teilhardove vizije) o »nervnom sistemu sto prekriva cijeli planet« i o stvaranju »novog vala organizama... neo-života«. Vizionarski govor onda, a danas, eto, stvarnost interneta i sintetičke biologije.

Deus ludens

Postavši papa, Benedikt XVI. u govoru upućenom svećenicima biskupija Belluno-Feltre i Treviso 24. srpnja 2007. govori: „Trenutačno u Njemačkoj, ali i u SAD-u vidim kako bjesni pomalo žestoka rasprava između takozvanog »kreacionizma« i »evolucionizma«, predstavljenih kao međusobno isključive alternative: oni koji vjeruju u Stvoritelja ne bi mogli zamisliti evoluciju, a oni koji podržavaju evoluciju, morali bi isključiti Boga. Ova je antiteza apsurdna jer, s jedne strane, postoji toliko mnogo znanstvenih dokaza u korist evolucije koja se pojavljuje kao stvarnost koju možemo vidjeti ispred nas i koja obogaćuje naše znanje o životu i biću kao takvome. No, s druge strane, teorija evolucije ne odgovora na svaki upit, a posebno ne na velika filozofska pitanja: otkuda sve dolazi i kako je sve što postoji na koncu dovelo do čovjeka? Ja vjerujem kako su ovo pitanja od presudne važnosti. Zato poput nekog šlaga na torti zvuče riječi pape Franje znanstvena teorija koja se postavlja kao začetak svijeta nije u suprotnosti s intervencijom Božjeg stvaranja i da evolucija nije suprotnost kreaciji, jer evolucija predmnijeva stvaranje bića koji se razvijaju.

I da sumiram, nema sumnje, za vjernika je posve nebitno je li neki predak izašao iz pećine ili se spustio sa stabla da bi postao čovjekom. Bitno je sljedeće, Stvoritelj je čovjeku podario besmrtnost duše i omogućio mu razmatrati sebe kao vječno biće, omogućio mu je uzdignuti se iznad ovog svemira, otvoriti se transcedenciji, razlikovati dobro i zlo. Dopustite mi poigrati se jednom slikom: i za te (nas) majmune je trebalo umrijeti na križu i omogućiti im (nam) život vječni. Stoga, iako se čini da svi mi katkada kao da se još vješamo po stablima namjesto da stvaramo na zemlji, ne treba Bibliju shvaćati doslovnim slikama. A Bog, taj nevjerojatni Deus ludens, ustvari stoji iza svega najljepšega stvorenoga, iza svih naših poznatih i nepoznatih planeta, iza sve naše nepatvorene ljubavi i iza izvrsne glazbe riječke kult grupe Cacadou Look.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila