Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
21. studenoga 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Vlada vjeruje bankama

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 16. veljača 2018. u 18:15 2018-02-16T18:15:39+01:00

Ako je Bunjac populist, onda se ista etiketa može zalijepiti ne samo mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, nego i bivšem poljskom premijeru, liberalu Donaldu Tusku. Njihove su vlade izračunale da je drugi stup velika pogreška, ukinule ga i vratile novac u državni proračun, čime su osjetno srezale i proračunske deficite. Slovenija taj stup nikad nije ni uvela, jer je otpočetka sumnjala u njegovu opravdanost. Zagovornike drugog stupa muči to što je u krizu došao upravo u rodnom mjestu, u Čileu, gdje ga je 1981. uveo diktator Pinochet. 

Zastupnik Branimir Bunjac iz Živog zida izazvao je negodovanje kad je u Saboru rekao da drugi stup mirovinskog osiguranja treba ukinuti jer je to prevara stoljeća koja će građanima smanjiti mirovine. Državna tajnica iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Majda Burić, optužila je Bunjca za širenje populizma i dezinformacija, napominjući da »isplata mirovina nije u pitanju« i da je sustav stabilan. Zastupnik Silvano Hrelja (HSU), pak, poručio je Bunjcu da drugi stup ne treba rušiti, nego ga dograđivati, kako bi bio bolji.

Ni Burić, niti Hrelja ne žele vidjeti istinu. Drugi stup – koji počiva na tome da mirovinske doprinose treba dati na upravljanje bankama, a ne u državni proračun – u svijetu se ukida već od 2008. godine. Bio je pokusno uveden uglavnom u latinoameričkim te srednjoeuropskim državama, izašlim iz komunizma. Danas je ostao neokrznut samo u Čileu i Hrvatskoj, gdje se banke i fondovi žestoko bore za njegov opstanak. Razlozi za ukidanje drugog stupa posvuda su slični: izaziva golemi manjak državnog proračuna i građanima daje mirovine manje od očekivanih. No, povećava zarade banaka i njihovih mirovinskih fondova.

Ako je Bunjac populist, onda se ista etiketa može zalijepiti ne samo mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, nego i bivšem poljskom premijeru, liberalu Donaldu Tusku. Njihove su vlade izračunale da je drugi stup velika pogreška, ukinule ga i vratile novac u državni proračun, čime su osjetno srezale i proračunske deficite. Slovenija taj stup nikad nije ni uvela, jer je otpočetka sumnjala u njegovu opravdanost. Zagovornike drugog stupa muči to što je u krizu došao upravo u rodnom mjestu, u Čileu, gdje ga je 1981. uveo diktator Pinochet. Analize su pokazale da je mirovinska štednja u tom stupu od 1981. rasla po stopi od 3 posto, a profiti privatnih fondova, koji mirovinama upravljaju, više od 8 posto. Oko dva milijuna Čileanaca, suočenih s niskim mirovinama, posljednjih je godina na ulicama zahtijevalo povratak u državni mirovinski sustav.

Banke, međutim, kažu da treba povećati izdvajanja za drugi stup, pa će mirovine biti veće. Ako je tako, zašto se onda ne povećaju izdvajanja u državni proračun? Zašto bi bankama trebalo davati više, i to pod izgovorom da je javni mirovinski (i zdravstveni) sustav neodrživ? Zbog čega javni socijalni sustav treba demontirati i privatizirati te funkciju države prenijeti na banke? Samo zato da bi imale novi izvor zarade? Dokad će trajati to sustavno siromašenje javnog sektora i većine građana, koji će – ako se tako nastavi – morati iz sve tanjeg džepa sami osiguravati vlastite mirovine i liječenje?

Ukratko, Vlada se treba odrediti hoće li mirovine ostati ponajprije javna briga i neprofitna djelatnost, ili će se sigurnost građana u starosti sve više povjeravati dobroj volji privatnih fondova i stanju na burzama. Bilo bi krajnje vrijeme da Vlada pregleda i prouči stanje u privatnim mirovinskim fondovima te preispita njihovu svrhu. Vlada omalovažava kritičare drugog stupa, a istodobno ne zna precizno što se u njemu zbiva. Vjeruje bankama na riječ. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Promjenom opskrbljivača do manjih troškova za plin
Imaju li tvrtke i obrti izbor ukoliko porastu cijene plina

Promjenom opskrbljivača do manjih troškova za plin