Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 1
Sutra: 12° 12° 1
14. studenoga 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Vlada ne štiti svoje građane

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 1. prosinac 2017. u 19:15 2017-12-01T19:15:47+01:00

Ovih dana banke kreću u zapljenu cijelih plaća, mirovina i honorara dužnika i njihovih sudužnika, koji su stambene kredite podigli između 2006. i 2008. godine. To je moguće zato što su sami dužnici potpisima omogućili bankama takav postupak. 

Banski dvori i dalje oklijevaju poduzeti odlučne mjere za zaštitu gotovo 330 tisuća pojedinaca i obitelji u Hrvatskoj, kojima su vjerovnici blokirali račune zbog nemogućnosti plaćanja dugova. Mnogi od tih ljudi nemaju više sredstava za život, ili životare od crkavice. No, njihove osobne drame Vladi nisu dovoljan povod za hitnu akciju u korist socijalno ugroženih građana.

Iako je Vlada ljetos unijela sitne izmjene u Ovršni zakon, položaj dužnika nastavlja se pogoršavati. Broj dužnika neznatno se smanjio, ali njihov dug povećao se za milijardu kuna, a sve je veći broj onih kojima su računi blokirani više od godinu dana. Štoviše, nezainteresirana Vlada sada kumuje stvaranju nove socijalno ugrožene skupine.

Ovih dana banke kreću u zapljenu cijelih plaća, mirovina i honorara dužnika i njihovih sudužnika, koji su stambene kredite podigli između 2006. i 2008. godine. To je moguće zato što su sami dužnici potpisima omogućili bankama takav postupak. No, Vlada to ne želi zakonom onemogućiti – smanjiti ovrhu na samo četvrtinu plaće. Vlada tvrdi da se ne želi retroaktivno miješati u odnose banaka i njihovih klijenata. To znači da su za Vladu interne odredbe banaka važnije od prava hrvatskih građana na goli život. Građane se tretira kao (dužničke) robove koji nemaju pravo čak ni na prehranu.

Nezaštićeni dužnici žale se da je hrvatsko zakonodavstvo, konkretno Ovršni zakon, prilagođeno interesima vjerovnika i posrednika koji zarađuju na muci dužnika. Vlada bi jednostavno trebala napisati novi ovršni zakon po uzoru na slovenski, najbolji u EU-u. Umjesto toga, u Vladi su stvorili radnu skupinu za promjenu tog zakona, u kojoj glavnu riječ opet vode vjerovnici i posrednici. Koliko se nadležnom Ministarstvu pravosuđa žuri s rješavanjem gorućih životnih nevolja građana, vidi se po tome što radna skupina treba zasjedati čak godinu dana. U međuvremenu, najugroženijim dužnicima, onima koji imaju primanja niža od 4.000 kuna, vjerovnici prema Ovršnom zakonu i dalje mogu plijeniti cijelu plaću, žali se Udruga blokiranih.

Blokiranim građanima nije pomoglo čak ni to što je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović ljetos zatražila hitnu akciju u njihovu korist. Očito, Vladi je daleko važnija zaštita interesa financijskog i korporativnog sektora, što pokazuje i mnoštvo drugih slučajeva u našoj zemlji. Primjerice, Banski dvori ni nakon dvije godine nelegalnog rada prijevoznika Ubera u Hrvatskoj nisu našli potrebnim zabraniti njegov rad, ili ga prisiliti da posluje po hrvatskim zakonima. Naprotiv, Vlada sada nastoji hrvatske zakone prilagoditi interesima te multinacionalne korporacije.

Ukratko, unatoč izjavama dužnosnika Vlade da su njihovi napori usmjereni na boljitak hrvatskih građana, stvarnost pokazuje drukčije. Dokaz za to je masovno iseljavanje iz zemlje. Pad povjerenja hrvatskih građana u državne institucije nije nastao zbog »hibridnog rata« protiv Hrvatske, kako to sugerira Vlada, nego zbog nespremnosti hrvatskih vlasti da štite vlastite građane i brane nacionalne interese.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka