Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 21° 6
Sutra: 21° 21° 6
23. rujna 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Već viđeno

Već viđeno
Već viđeno
Autor:
Objavljeno: 2. lipanj 2017. u 21:53 2017-06-02T21:53:28+02:00

Dio građana već dvije i pol godine osjeća blagi rast plaća, što je hrvatskom gospodarstvu pomoglo da izađe iz šestogodišnje recesije. Međutim, od te pozitivne stvari, od rasta domaće potrošnje, hrvatski poduzetnici imaju sve manje koristi. Stopa gospodarskog rasta u prvom tromjesečju usporena je na 2,5 posto, dok je lani u prosjeku iznosila 2,9 posto, kaže statistika. 

Što se događa? Hrvatskom gospodarstvu gotovo sve ide na ruku. Vlada je izvela poreznu reformu. Raste potražnja u Europi. Jača potrošnja u zemlji – osobna, javna i investicijska. No, industrijska proizvodnja, neovisno o Agrokoru, ipak posrće. Problem je, kaže Hrvatska gospodarska komora, što uvoz raste brže od izvoza. Hrvati sve više troše uvozne proizvode, a sve manje robu domaće proizvodnje, koja posustaje. 

Iako gospodarstvo zasad napreduje, bržim rastom uvoza – u odnosu na izvoz – počeo se ponavljati već viđeni razvoj događaja, koji je Hrvatsku 2008. bacio u ekonomsku krizu. Ona je godinama trošila daleko iznad mogućnosti. Slaba proizvodnja nije mogla pokrivati rastuću potrošnju, pa je Hrvatska pala u velike minuse: u proračunski manjak i platni deficit s inozemstvom. 

Istina, Hrvatska je uspjela usporiti i zaustaviti rast dugova. Njezina platna bilanca već četiri godine bilježi nezapamćeni višak. Ali hrvatske vlasti nisu to postigle poticanjem proizvodnje, nego drastičnim stezanjem remena stanovništvu. Stanje u nacionalnoj blagajni popravilo se zato što su Hrvati morali manje trošiti, pa i uvoziti. Po istom receptu deficite su rezale i ostale prezadužene države, poput Italije, Španjolske, Portugala, ili Grčke. Gospodarstvo se oporavilo tek onda kad su građani i država olabavili remen. 

Pravi put za izlazak iz krize bio bi povećavanje proizvodnje i izvoza. Samo to Hrvatima može osigurati dugoročni rast plaća i zadovoljavanje potreba, godinama ponavljaju ekonomisti. Ali ta se priča ne ostvaruje. Gospodarstvo je ostalo slabo konkurentno. Domaći proizvodi su preskupi, pa su proizvodnja i izvoz sputani. Povećavanje plaća može ih učiniti još nekonkurentnijim. Vlada je stoga poduzela poreznu reformu, kako bi financijski rasteretila tvtke i pojeftinila proizvode. No, usporavanje gospodarstva u prvom kvartalu pokazuje da porezna reforma ne daje rezultate. 

Hrvatska poljoprivreda i industrija ostale su preskupe zato što ih je takvima učinila i Hrvatska narodna banka. Ona već dvije i pol godine jača kunu prema euru. Nijemci, Austrijanci i Talijani trljaju ruke, jer HNB tako pojeftinjuje njihove proizvode, a domaće poskupljuje. Dok hrvatske vlade smanjuju porezne namete i troškove proizvođačima, HNB te napore uporno poništava. Jačanjem kune potiče uvoz i propadanje domaće proizvodnje. Istina, dužnici će zbog jačanja kune odahnuti, jer im rate kredita padaju. Ali Hrvatska ne može odahnuti, jer se njezina radna mjesta sele u inozemstvo, a za njima odlazi i rijeka mladih ljudi. Ako se u jačanje konkurentnosti domaće proizvodnje ne uključi i HNB, Hrvati će ostati osuđeni na niske plaće, na gubitak radnih mjesta i iseljavanje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila