Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
11. prosinca 2017.
Komentar Branka Podgornika

kolumna Učvršćivanje Unije postaje fatamorgana

Dok Angela Merkel i Emmanuel Macron gube tlo pod nogama / Foto REUTERS
Dok Angela Merkel i Emmanuel Macron gube tlo pod nogama / Foto REUTERS
Autor:
Objavljeno: 29. rujan 2017. u 19:18 2017-09-29T19:18:30+02:00

Dok Merkel i Macron gube tlo pod nogama, hrvatska Vlada još traži načina kako da našu državu ubaci među članice EU-a koje navodno žele ojačati međusobnu integraciju »u prvoj brzini«. Stoga Vlada kani Hrvatsku što prije učlaniti u Schengen, odbaciti kunu i zamijeniti je eurom. Čini se da Vlada ubrzano gubi dodir sa stvarnošću

Europska unija na putu je daljnjeg rastakanja, jer su rezultati njemačkih izbora doveli u pitanje njezino učvršćivanje na konceptu zamišljenom u Maastrichtu 1992. Još prije tjedan dana činilo se drukčije. Mediji su nas uvjeravali da je pobjedom Emmanuela Macrona na francuskim izborima Angela Merkel konačno dobila partnera za jačanje Unije te da će napukla osovina Berlin-Pariz opet proraditi. Čini se, međutim, da je partnericu za takav pothvat zapravo izgubio Macron, i to prije nego što su sjeli za stol.

Njemački birači, naime, pokazali su učvršćivanju Unije palac dolje. Matičnim strankama (CDU/CSU i SPD) birači su počeli okretati leđa i preusmjerili se na četiri marginalne stranke, a najviše na desnu Alternativu za Njemačku (AfD). To je razdrobilo političku scenu te unaprijed oslabilo ne samo buduću koalicijsku vladu, nego i utjecaj Berlina na razvoj događaja u Europi.

Odgovor na pitanje zašto birači okreću leđa matičnim strankama nije teško dokučiti. Politika neoliberalizma i stezanja remena stanovništvu, koju su SPD i demokršćani tijekom 15 godina nametali najprije njemačkom narodu, a potom i ostalima u Europi, u nedjelju se Njemačkoj vratila kao bumerang. Takva je politika osiromašila i mnoštvo Nijemaca. Više od sedam milijuna zaposlenih više ne može zaraditi za dostojan život, dok zemlju zapljuskuje val izbjeglica koji žele s njima podijeliti kolač.

Istina, gospodarstvo Njemačke je nakon krize iz 2008. jako napredovalo, za razliku od većine država eurozone i EU-a, koje za njom sve više ekonomski zaostaju. Sada zemlje poput Francuske, Italije i Španjolske traže veću solidarnost Njemačke s posrnulim zemljama, koje od eura i jedinstvenog tržišta imaju sve manje koristi. Međutim, vrhnje nisu pokupili njemački građani, nego njihove korporacije i banke. Građani, kojima se život već 15 godina otežava, sada nisu skloni tome da Njemačka preuzme novi financijski teret i dodatnu solidarnost s ostalima u Europi, kad opet izbije kriza.

Stoga je prijedlog za učvršćivanje Unije – koji je ovih dana Macron objavio uz potporu Rima i Madrida – u Njemačkoj naišao uglavnom na hladan tuš. Macron predlaže postupnu institucionalizaciju eurozone, koja ima 19 članica, te stvaranje njezinog posebnog proračuna koji bi najviše punila Njemačka. Taj prijedlog u startu su odbili demokršćani (CSU) i slobodni demokrati (FDP), uz napomenu da to »neće učvrstiti Uniju, nego će u njoj produbiti podjele«. A bez tih stranaka Merkel ne može sastaviti vladu. Očito je da će kancelarka morati jako paziti što radi. Sve više računa morat će voditi o mišljenju vlastita naroda, a sve manje o interesima njemačkih korporacija i banaka, koje su glavni zagovornici integracija, očuvanja eura, slobodnog tržišta i stezanja remena stanovništvu.

Dok Merkel i Macron gube tlo pod nogama, hrvatska Vlada još traži načina kako da našu državu ubaci među članice EU-a koje navodno žele ojačati međusobnu integraciju »u prvoj brzini«. Stoga Vlada kani Hrvatsku što prije učlaniti u Schengen, odbaciti kunu i zamijeniti je eurom. Čini se da Vlada ubrzano gubi dodir sa stvarnošću, jer njezini »strateški ciljevi« sve više sliče na fatamorganu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka