Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1
Sutra: 7° 7° 1
20. studenoga 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

Svi smo izloženo riziku, osim banaka

Svi smo izloženo riziku, osim banaka
Svi smo izloženo riziku, osim banaka
Autor:
Objavljeno: 27. studeni 2010. u 12:00 2010-11-27T12:00:00+01:00

Evo vam, sad više nećete povisivati kamate! Tako je, otprilike, mađarski premijer Orban prekjučer odbrusio bankama koje su zaprijetile da će »krizni porez« na banke – koji im je mađarska vlada uvela na rok od tri godine – prevaliti na zajmoprimce. Da bi spriječila rast kamata, mađarska je vlada u četvrtak objavila da planira izmijeniti zakon o središnjoj banci kako bi dužnosnike koji određuju visinu ključnih kamatnih stopa ubuduće imenovao parlamentarni odbor.

Mađarska politika, očito, želi zadobiti kontrolu nad monetarnom vlasti te omogućiti jeftinije kredite radi bržeg rasta gospodarstva. Nije teško predvidjeti da će Orban zbog toga doživjeti novu seriju optužbi, ovaj put zbog napada na monetarnu vlast kojoj je zajamčena neovisnost od politike. Porez na banke pokušale su uvesti i druge članice EU, pa i Hrvatska, ali su odustale zbog prijetnji banaka da će trošak poreza prevaliti na korisnike i kapital seliti u druge zemlje.

Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a, tvrdi da je neopravdno banke optuživati za izazivanje krize. Ako su se u Americi razuzdano ponašale, kaže, to im je omogućila politika. Politika zaista donosi pravila i može ih mijenjati, pa su najrazvijenije zemlje početkom listopada u Baselu dogovorile višu obaveznu stopu kapitaliziranosti banaka, kako bi se izbjegla kriza poput one iz 2008. No, tim potezom nije riješen glavni problem problem država Zapada, pa i Hrvatske – njihova deindustrijalizacija i selidba proizvodnje u Aziju.

Za financijski slom Grčke, te za mogući slom Irske, Portugala i drugih europskih zemalja, navode se brojni razlozi, ali prava je istina da su sve te države, zajedno s Hrvatskom, ugrožene zato što su zanemarile vlastitu proizvodnju i izvoz. Njemačka ih nije zanemarila i zato se najbrže u Europi oporavlja od krize. Nevolja je što proizvodna poduzeća ne mogu lako dobiti kredite, ni u Mađarskoj, ni u Hrvatskoj, niti u ostalim državama. Primjerice, HNB je početkom godine oslobodio bankama najmanje 10 milijarda kuna, ali one su poduzećima odobrile samo dvije milijarde kuna kredita putem HBOR-a i Vladinog »programa A«. Kriva su, kažu banke, poduzeća koja nemaju dobrih projekata.

Bliže je istini da banke izbjegavaju svoj kapital plasirati u proizvodnju zato što je rizična. Radije posuđuju novac državi i građanima, svugdje na Zapadu. Hrvatska poduzeća žale se da kredite dobivaju uz zelenaške kamate, a Manuel Benazić s Ekonomskog fakulteta u Puli prekjučer je primijetio da kompanije sve više padaju u dužničko ropstvo – a s njima i države. Tako sve više ulazimo u začarani krug u kojem proizvodnja propada, a slobodni kapital nastavlja bježati u Aziju, tamo gdje se lakše i brže uvećava.

Države bi trebale zajedničkom akcijom i koordiniranim mjerama dekapitalizirati banke i ponovno kapitalizirati države i poduzeća, kako bi se potaknuo novi krug industrijalizacije na Zapadu, rekao je publicist Zdravko Mršić na iznimno posjećenom predavanju početkom tjedna u povodu svoje knjige »Svijet bez ideja«. Ne bude li koordinirane akcije država, pokušaji kroćenja kapitala i banaka, poput Orbanovog, najvjerojatnije će ostati izolirani i završiti donkihotski.

Bez obzira na to što su najrazvijenije države nedavno odustale od veće kontrole nad bankama, činjenica jest da nakon ove velike gospodarske krize stvari ne mogu ostati iste. Paradoksalno je, a u tome se nije teško složiti s Mršićem, da su bjesomučnoj konkurenciji i proizvodnom riziku izloženi pojedinci, poduzeća, pa čak i države – svi osim kapitala. Samo kapital ne može i navodno »ne smije« biti izložen riziku. To potvrđuje i apsurdno ponašanje banaka koje poduzećima u krizi odobravaju kredite tek ako najprije brdom dokumenata dokažu da su zdrava i da im kredit zapravo i ne treba.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka