Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
26. rujna 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Svete krave sputale ekonomiju

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 2. ožujak 2018. u 23:57 2018-03-02T23:57:20+01:00

Sudeći prema posustajanju industrijske proizvodnje, koja raste upola slabije od ukupnog gospodarstva, Hrvatska se nakon krize iz 2008. nastavlja deindustrijalizirati. Gospodarski oporavak može se zahvaliti poduzetnicima koji se naglo prebacuju na turizam, jer tamo nemaju previše konkurencije, zbog prirodnih prednosti Hrvatske.

Hrvatsko gospodarstvo prošlo je vrhunac trogodišnjeg oporavka od krize. Ekonomija opet posustaje, sudeći prema usporavanju rasta BDP-a u posljednjem tromjesečju prošle godine na 2 posto. Ekonomisti kažu da se to dogodilo zbog podbačaja investicija i usporavanja izvoza. Predlažu različite refome kako bi se povećao potencijal gospodarskog rasta. Međutim, uglavnom se šuti o tome da je Hrvatska došla u slijepu ulicu u kojoj dosadašnji prijedlozi reformi više ne mogu puno pomoći i riješiti osnovni problem: u Hrvatskoj se sve manje isplati proizvoditi i raditi.

Sudeći prema posustajanju industrijske proizvodnje, koja raste upola slabije od ukupnog gospodarstva, Hrvatska se nakon krize iz 2008. nastavlja deindustrijalizirati. Gospodarski oporavak može se zahvaliti poduzetnicima koji se naglo prebacuju na turizam, jer tamo nemaju previše konkurencije, zbog prirodnih prednosti Hrvatske. Istodobno, izvoz robe posustaje, jer naše gospodarstvo gubi konkurentnost na slobodnom tržištu EU-a. Izvoz raste u nečlanice Unije, ponajprije u zemlje bivše Jugoslavije, iako hrvatskoj robi postavljaju carinske prepreke.

Jasno je da proizvođačima u industriji i poljoprivredi treba pomoć države i financijskog sektora. Zna se već godinama da im najviše mogu pomoći Hrvatska narodna banka i komercijalne banke. Cjenovnu konkurentnost, a time i isplativnost proizvodnje u Hrvatskoj, HNB može poboljšati slabijim tečajem kune, a banke kreditima uz niže kamate. Ali HNB već više od dva desetljeća sustavno potkopava konkurentnost domaće proizvodnje, a privatne banke nekoliko godina stežu kredite i pooštravaju kreditne uvjete. Hrvatska je jedina nova članica EU-a u kojoj se bankovni krediti poduzetnicima smanjuju, što pridonosi i padu investicija u zemlji, prema prošlogodišnjim podacima Bečke inicijative.

To su činjenice koje Vlada i političke stranke uglavnom ne spominju. HNB i banke postali su svete krave koje se ne smiju dirati. Budući da je ostala bez pomoći HNB-a i privatnih banaka, budući da ne smije odabrane proizvođače hraniti subvencijama ili štititi carinama – jer će je kazniti Europska komisija – Hrvatskoj preostaje da cjenovnu konkurentnost vlastitog gospodarstva povećava jedino snižavanjem poreza, zauzdavanjem plaća i reformama koje će smanjiti veličinu javnog sektora. Hrvatskoj su ideološke dogme svezale ruke i njezina Vlada više nema prostora za poticanje gospodarstva, osim putem samoubojstvenog stezanja remena vlastitom narodu, snižavanjem javne i osobne potrošnje.

Naime, niske plaće, nezaposlenost i sve veća socijalna nesigurnost doveli su do vala iseljavanja iz zemlje. Sada je nastao novi problem, jer Hrvatska više nema dovoljno radnika. Gospodarsko zaostajanje zemlje potiče iseljavanje, a pad stanovništva počeo je usporavati investicije i razvoj. Hrvatska je došla pred zid i vrti se u začaranom krugu propadanja. Njezin razvoj uglavnom su sputale svete krave.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka