Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 1
Sutra: 22° 22° 1
20. rujna 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

Što možemo naučiti iz Valamarove najave odgode investicija

Foto: R. BRMALJ
Foto: R. BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 8. rujan 2017. u 17:46 2017-09-08T17:46:00+02:00

Oni koji se masovno bacaju na turizam i ponašaju se kao da je to neupitna budućnost Hrvatske, trebaju se duboko zamisliti nad upozoravajućim signalom iz Valamara. Oprez te kompanije sasvim je razumljiv

Valamarova iznenadna »odgoda« velikih investicija, vrijednih dvije milijarde kuna, dogodila se zbog poslovne odluke te najveće turističke kompanije u Hrvatskoj. Za Valamarov postupak nisu odgovorne Vlada ili lokalne vlasti, nego je to posljedica procjene te kompanije da bi prevelike investicije mogle za nju postati rizične, prema izvorima našeg lista.

Poput cijelog hrvatskog turizma, Valamar je proteklih nekoliko godina dobio rekordan broj turista – ali bez osobito velikog napora. Hrvatsku je, naime, zahvatio turistički bum, zbog gospodarskog oporavka u EU-u, ali i zbog političkih nestabilnosti koje su zahvatile konkurentske zemlje, poput Turske. Takva situacija neće trajati dovijeka. U Valamaru su procijenili da bi iznimno povoljne okolnosti za Hrvatsku mogle potrajati još četiri-pet godina. I nakon toga bit će dobro, ali više neće biti turističkog buma. Stoga je kompanija u nedavnim internim koncepcijskim raspravama procijenila da mora biti opreznija prema velikim ulaganjima.

Valamarova rezerviranost prema velikim investicijama svakako je upozorenje hrvatskim vlastima, ali i poslovnim krugovima. To je neizravna poruka da turizam ima svoje gornje granice rasta i razvoja.

Ne treba zaboraviti da je turizam jedan od glavnih pokretača gospodarskog oporavka Hrvatske i da više od polovine svih investicija u zemlji trenutačno odlazi u tu djelatnost.

Kao da turizam nema limita i kao da poslovni ljudi žele sva jaja staviti u istu košaru. Hrvatska zbog toga postaje zemlja »monokulture«, pretjerano ovisna o samo jednoj djelatnosti. U slučaju izbijanja nepovoljnih okolnosti, to se može obiti o glavu ulagačima u turizam, ali i cijeloj Hrvatskoj. To je ovih dana upozorio i ekonomist Guste Santini na svojoj internetskoj stranici, uspoređujući Hrvatsku i Sloveniju.

Turizam u Hrvatskoj čini oko 18,8 posto BDP-a, a u Sloveniji samo 5,7 posto – slično kao u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji. Čak i turističkim velesilama u svijetu turizam je sporedni izvor zarade. Osim što je plah i razmjerno nepostojan, turizam donosi malu dodanu vrijednost, a vrhnje pokupe uglavnom posrednici, oni koji dovode turiste u zemlju.

Ako se pretjerano investira u turističke kapacitete, postoji rizik da se oni neće isplatiti, ako najveći dio godine ostaju neiskorišteni, poput većine hrvatskih autocesta i ostale infrastrukture. Logičnije je tražiti rješenja kako turističku sezonu produljiti i postojeće kapacitete zaposliti kroz cijelu godinu, kako to godinama predlažu hrvatske vlade. No, to je već druga, stara priča.

Oni koji se masovno bacaju na turizam i ponašaju se kao da je to neupitna budućnost Hrvatske, trebaju se duboko zamisliti nad upozoravajućim signalom iz Valamara. Oprez te kompanije sasvim je razumljiv.

U svemu tome, međutim, nije u redu što Valamar »krivnju« za svoj iznenadni investicijski oprez prebacuje u tuđe dvorište, pripisujući to preprekama koje mu navodno stvaraju hrvatske vlasti. Plenkovićevoj Vladi, nema sumnje, može se puno toga prigovoriti, ali za najnoviju Valamarovu odluku ona zaista nije kriva.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka