Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
17. studenoga 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Reforme se okreću protiv reformatora

Reforme se okreću protiv reformatora
Reforme se okreću protiv reformatora
Autor:
Objavljeno: 7. listopad 2016. u 22:43 2016-10-07T22:43:01+02:00

Za razliku od američkih, europske banke nakon krize 2008. nisu prošle čišćenje. Štoviše, građani u nekim zemljama, poput Irske i Španjolske, otkidali su od usta da bi njihove države mogle financijski spašavati posrnule banke i održati ih na nogama.

Već osam godina slušamo zahtjeve bankara koji od država i građana traže stezanje remena te »strukturne reforme«, kako bi bankama mogli vraćati dugove. Ovih dana stvar se okrenula naopako. Međunarodni monetarni fond, poznat kao čuvar interesa financijskog kapitala, zaključio je da bi remen trebale stegnuti upravo banke, te provesti »korjenite reforme«.

Jedan od povoda za obrat jesu nevolje u Deutsche Bank (DB), jednoj od najvećih financijskih institucija u svijetu, koja je doživjela drastičan pad dionica zbog straha od mogućeg kolapsa. Stručnjaci MMF-a su potvrdili da njemačka banka ostaje najveća prijetnja financijskoj stabilnosti u Europi i svijetu. No, stvari su se smirile kad su procurile vijesti da njemačke vlasti pregovaraju s američkima, kako bi Amerikanci smanjili kaznu od 14 milijardi dolara koju su DB-u propisali zbog financijskih malverzacija u SAD-u. Tvrdi se da će kazna biti srezana, pa će je posrnula njemačka banka lakše podnijeti.

Ta nagodba ipak neće riješiti nevolje DB-a, ni ostalih europskih banaka koje su, u prosjeku, najbolesnije u svijetu. Većina njih, prema procjenama MMF-a, ne može obavljati normalne funkcije kao što su kreditiranje gospodarstva i stvaranje profita. Nije tajna da u Washingtonu smatraju kako financijske vlasti EU-a godinama friziraju stanje u bankama. Za razliku od američkih, europske banke nakon krize 2008. nisu prošle čišćenje. Štoviše, građani u nekim zemljama, poput Irske i Španjolske, otkidali su od usta da bi njihove države mogle financijski spašavati posrnule banke i održati ih na nogama.

U najnovijem izvješću o financijskoj stabilnosti u svijetu, MMF je otkrio da se simptomi bolesti banaka u EU-u postupno pogoršavaju, što traži »hitnu i sveobuhvatnu akciju«. Mnoge banke nisu dovoljno kapitalizirane, a imaju i 900 milijardi eura nenaplativih kredita. Fond traži da napuste »prevladani« poslovni model koji se temeljio i na špekulacijama vrijednosnim papirima. Nije nepoznato da su bilance banaka tako nabubrile da je njihova imovina postala 3,5 puta veća od BDP-a Europske unije. Vidi se da je financijski sustav prevelik, a banaka ima previše u odnosu na gospodarstvo Unije, koje je već osam godina u komi. Bankama trebaju rezovi, uz pomoć politike.

Stručnjaci Fonda tvrde da se banke ne trebaju nadati skorom povećanju zarada, čak i ako se gospodarstvo oporavi. »Niske ili negativne kamate«, koje u Uniji padaju već nekoliko godina, što dodatno povećava gubitke banaka, »mogu potrajati dugo, dugo vremena«, upozorava dužnosnik MMF-a Peter Dattels. Pad kamata, predviđa Fond, naškodit će mirovinskim fondovima i osiguranjima, jer će novac osiguranika gubiti na vrijednosti.

Oni koji su reforme tražili od drugih, morat će se, očito, sami reformirati. No, mnogi se promatrači boje da te reforme neće ići lako jer je financijski sektor moćan i nije naviknut na skromnost, već na oholo nametanje rješenja drugima. Moguće je da će banke, zajedno s političarima, opet odgađati reforme razuzdanog financijskog sektora, dok god svijet, Europu i Hrvatsku još jednom ne povuče u krizu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka