Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
12. prosinca 2017.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Proračun u službi eura i poduzetnika

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 24. studeni 2017. u 22:17 2017-11-24T22:17:51+01:00

Iz proračunskih projekcija očito je da Vlada ima još jedan cilj, važniji od ostalih. To je prihvaćanje eura, iako Hrvatska ni izbliza ne zadovoljava uvjete za učlanjenje u eurozonu. 

Teško je reći da je državni proračun za iduću godinu u službi povećanja životnog standarda hrvatskih građana i smanjivanja razlika prema razvijenim zemljama EU-a, kako to sugerira premijer Andrej Plenković. U tom proračunu, kao i projekcijama do 2020., ne vidi se bitno povećanje plaća, mirovina i socijalnih davanja. Naprotiv, očito je da će Vlada idućih godina nastaviti s politikom stezanja remena stanovništvu jer proračunski rashodi – a s njima plaće, mirovine i naknade – trebaju rasti sporije od rasta gospodarstva.

Istina, Hrvatska će idućih godina dobiti nezapamćeno uravnotežene proračune. To se može zahvaliti izlasku zemlje iz recesije, ubrzanju gospodarstva na stopu rasta od oko 3 posto, kao i neočekivano visokim prihodima od rekordne turističke žetve. Zbog obilja prihoda, gotovo svi proračunski korisnici dobit će 2018. više novca, a rashodi će iznositi 133,3 milijarde, ili 3,9 posto više nego ove godine. To znači da će politika stezanja remena biti ublažena, ali neće prestati.

Primjerice, Vlada u 2018. predviđa rast izdvajanja za plaće od 5,4 posto, i to pod pritiskom sindikata javnih i državnih službi, kako bi se riješili repovi iz proteklih godina. Ali 2019. i 2020. rast plaća trebao bi gotovo stati. Gospodarstvo će rasti po godišnjim stopama između 2 i 3 posto, proračunski prihodi više od 3 posto, ali rashodi samo 1,5 posto u 2019. te 0,2 posto u 2020. godini. Pritom, za plaće je predviđen rast po stopi od oko 1 posto, a za mirovine i ostale naknade od 2,3 posto. Rast cijena se ne spominje. Budući da će gospodarstvo, prema planovima, napredovati znatno brže, očito da je Vlada ima cilj smanjiti javnu potrošnju – odnosno udio proračunskih rashoda u BDP-u, s ovogodišnjih 35,2 na 32,9 posto u 2020. godini.

Nema smisla, dakle, građanima mazati oči tvrdnjama da proračun ide u korist njihova većeg standarda, kada je očito da Vlada zapravo želi »povećati standard« poduzetnicima, kroz rasterećenje gospodarstva. Vlada vjeruje da će to rasterećenje ponukati poduzetnike na veće investicije i otvaranje radnih mjesta. Hrvatske vlade u to vjeruju već barem 20 godina, ali očekivanja se ne ostvaruju. Zaposlenost i sigurnost radnog mjesta u Hrvatskoj već 20 godina se pogoršavaju, a iseljavanje iz zemlje sve je brže.

Iz proračunskih projekcija očito je da Vlada ima još jedan cilj, važniji od ostalih. To je prihvaćanje eura, iako Hrvatska ni izbliza ne zadovoljava uvjete za učlanjenje u eurozonu. Da je to najvažniji cilj vlade, vidi se po tome što do 2020. želi potpuno eliminirati proračunski deficit i postići suficit, kako bi mogla ubrzano smanjivati javni dug sa sadašnjih 83 na 70 posto BDP-a, a potom ga srezati na 60 posto, što je jedan od uvjeta za euro. Drugim riječima, proračun nema socijalnih i ekonomskih ambicija za promjenu stanja u Hrvatskoj. Ne vidi se želja Vlade da smanji socijalne razlike, ili da sama preuzme poduzetničku ulogu kojom bi ubrzala gospodarstvo i zapošljavanje. Proračun je u službi eura i privatnih poduzetnika, a građanima – što ostane.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka