Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
17. studenoga 2018.
Komentar Branka Podgornika

kolumna Premještanje tanjura

Tihomir Oreskovic s delegacijom HUP-a / Foto Darko JELINEK
Tihomir Oreskovic s delegacijom HUP-a / Foto Darko JELINEK
Autor:
Objavljeno: 9. rujan 2016. u 15:06 2016-09-09T15:06:57+02:00

Sve je to vjerojatno ponukalo stranke na šutnju o reformama koje žele poslodavci. Možda su svjesne da bi one nastavile siromašenje hrvatskih građana i države, kao i preraspodjelu novca u korist poslodavaca i banaka, što povećava nejednakosti, umrtvljuje potražnju, kupce i gospodarstvo. Međutim, stranke ne treba braniti od poslodavaca. Problem je u tome što jedni i drugi gledaju samo kratkoročne interese. Hrvatskoj kući treba veliko pospremanje

Poslodavci su zabrinuti kao nikad prije. Jučer su uočili da su HDZ i SDP prestali govoriti o reformama. Upozoravaju da se gospodarstvo i zapošljavanje ne mogu ubrzati ako ne bude reformi – ali stranke o njima uglavnom šute.

Točno je da su Milanovićeva i Oreškovićeva vlada od 2015., kad je riječ o reformama, bacile koplje u trnje. O njima ne govore ni u ovoj kampanji, jer na tome ne mogu skupiti glasove. Osim toga, ekonomsko stanje se poboljšalo unatoč izostanku reformi. To može značiti da su recepti poslodavaca bili pogrešni. Kad su ih vlade prestale provoditi, gospodarstvo se blago oporavilo. To ne znači da Hrvatskoj ne trebaju veliki zahvati za izlazak iz krize. Vjerojatnije je da su zahvati nužni na nekim drugim područjima, o kojima poslodavci šute. Njihovi su recepti slični kao i preporuke Europske komisije, koja je dokazano u službi poslovnih krugova. Traže smanjenje proračunskog deficita i javnog duga, rezanje javne i osobne potrošnje – kako bi se smanjio teret tvrtkama te povećala cjenovna konkurentnost njihovih proizvoda i usluga na tržištu. No, recept »štednja plus reforme« nigdje nije sam po sebi donio rezultate.

Ekonomisti znaju da se konkurentnost tvrtki puno efikasnije povećava tečajnom politikom, jer promjenom vrijednosti valute cijene preko noći rastu ili padaju. Konkurentnost se može povećati i ako banke osiguraju obilne kredite s niskim kamatama. Teško je u povijesti naći državu koja je postigla uspjehe u gospodarstvu i zapošljavanju, a da pritom nije koristila vlastitu valutu te poduzetnicima osigurala pristupačne kredite. O tome poslodavci jučer nisu rekli ni riječi, kao što i stranke šute o reformama. Ta bitna pitanja ne spominju, kao da je Hrvatska prestala biti samostalna država, pa više ne odlučuje ni o svojoj valuti, niti kontrolira nacionalni kapital (štednju) smješten u bankama u stranom vlasništvu. Oni koji smatraju da vlastiti novac i banke nisu važni, neka pogledaju stanje u zemljama eurozone, koje su ostale bez valute. One se godinama vrte u začaranom krugu, poput Hrvatske. Ni one nisu imale koristi od recepta »štednja plus reforme«.

Primjerice, Grčka je rekorder u svijetu po broju i dubini reformi provedenih u posljednjih pet godina, prema podacima OECD-a. Grčko gospodarstvo je i dalje polumrtvo, u dubokoj depresiji, s nezaposlenošću od 27 posto. Španjolska je lani postigla rast BDP-a veći od 3 posto, ali većina Španjolaca od toga nema koristi. Prosječne plaće pale su od početka krize 22 posto, a nezaposlenost je pala na 20 posto samo zato što mladi masovno napuštaju zemlju. Italija stoji u mjestu već 20 godina, a petina njezine industrije je tijekom krize propala, slično kao u Hrvatskoj.

Sve je to vjerojatno ponukalo stranke na šutnju o reformama koje žele poslodavci. Možda su svjesne da bi one nastavile siromašenje hrvatskih građana i države, kao i preraspodjelu novca u korist poslodavaca i banaka, što povećava nejednakosti, umrtvljuje potražnju, kupce i gospodarstvo. Međutim, stranke ne treba braniti od poslodavaca. Problem je u tome što jedni i drugi gledaju samo kratkoročne interese. Hrvatskoj kući treba veliko pospremanje, ali stranke i poslodavci željeli bi samo micati tanjure s jednog mjesta na drugo.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka