Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
26. rujna 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Oporavak bez reformi

Snimio Marko GRACIN
Snimio Marko GRACIN
Autor:
Objavljeno: 2. rujan 2016. u 19:22 2016-09-02T19:22:48+02:00

Gospodarstvo raste ponajprije zahvaljujući povećanoj potrošnji u Hrvatskoj. Bivša Vlada je omogućila blago povećanje plaća, pa su mnogi građani mogli više kupovati, zajedno sa sve brojnijim turistima. Neočekivano su porasle i investicije te državna potrošnja, u mjeri nezapamćenoj od početka krize iz 2008. No, proračunski deficit se zbog narasle potrošnje nije povećao, nego se neočekivano smanjio, jer je rast gospodarstva omogućio proračunu veće prihode

Čim je objavljeno da se rast gospodarstva u drugom tromjesečju ubrzao na 2,8 posto, iz HDZ-a i SDP-a počeli su se nadmetati tko je za to zaslužan. Bilo je za očekivati da će obje stranke zaslugu pripisati ponajprije sebi.

Nema sumnje da je Hrvatska iz dugogodišnje recesije počela izlaziti u posljednjem tromjesečju 2014., tijekom Milanovićeve vlade. Činjenica jest da se rast gospodarstva blago ubrzao za Oreškovićeve vlade. Istina je, također, da gospodarstvo napreduje malo brže od očekivanja najvećih optimista.

Međutim, malo je onih koji su spremni javno objasniti zagonetku neočekivanog rasta. Gospodarstvo se, naime, nije popravilo zbog provođenja bolnih reformi – koje godinama traže poslovni krugovi i Europska komisija. Gospodarstvo se oporavilo dok reformi nije bilo. Milanovićeva je Vlada lani odustala od reformi, jer se uoči izbora nije htjela zamjeriti biračima.

Oreškovićeva Vlada, koja je isprva najavila više od 60 reformi, pala je u parlamentu prije nego što je zasukala rukave. Građani, koji nemaju drugog objašnjenja, vjeruju da se oporavak dogodio zato što dvije hrvatske vlade u posljednjih godinu i pol sve manje rade, pa ljude i gospodarstvo puštaju na miru.  

Podaci Državnog zavoda za statistiku pružaju realnije objašnjenje. Gospodarstvo raste ponajprije zahvaljujući povećanoj potrošnji u Hrvatskoj. Bivša Vlada je omogućila blago povećanje plaća, pa su mnogi građani mogli više kupovati, zajedno sa sve brojnijim turistima. Neočekivano su porasle i investicije te državna potrošnja, u mjeri nezapamćenoj od početka krize iz 2008. No, proračunski deficit se zbog narasle potrošnje nije povećao, nego se neočekivano smanjio, jer je rast gospodarstva omogućio proračunu veće prihode. 

 
Očito, hrvatska potrošnja se oporavila kada su Milanovićeva i Oreškovićeva vlada, svaka zbog svojih razloga, oslabile mjere proračunske štednje i odustale od reformi. Većina reformi provodi se na račun stanovništva.

One smanjuju osobnu i javnu potrošnju. Kad su takve reforme izostale, podigla se hrvatska potrošnja, a time i gospodarstvo, koje je dobilo više kupaca. Slično se događa u većini članica EU-a, koje napuštaju mjere proračunske štednje.

Europska je komisija početkom godine priznala da se blagi rast gospodarstva u EU-u događa ponajprije zbog veće domaće potrošnje u članicama. Međutim, poslovni krugovi ne priznaju takvo objašnjenje. Tumače da je za rast ekonomije zaslužan netko iz inozemstva (putem izvoza), te da će biti bolje tek onda kad se provedu reforme. Ne žele priznati da su dosadašnje reforme, kakve poslovni krugovi i Bruxelles preporučuju, bile štetne za ljude i gospodarstvo.

Očito, vlade trebaju provoditi neke drugačije reforme, koje neće pogoditi obične ljude, nego one koji nameću pogrešne recepte za izlazak iz krize – zbog kojih EU, a osobito Hrvatska, već osam godina imaju najgore ekonomske rezultate u svijetu. Možda je Hrvatska statistički izašla iz recesije, ali iz krize zasigurno nije. Većina ljudi ne vidi poboljšanja. Bliže je istini da im se život u posljednjih godinu i pol nije (bitno) pogoršao. Iz krize ćemo izaći kad to većina građana bude osjetila.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka