Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 2n
Sutra: 12° 12° 2n
14. studenoga 2018.
Komentar Branka Podgornika

kolumna Opet zaboravili na građane

Na građane se zaboravlja jer je i hrvatsko gospodarstvo, očito, prestalo služiti hrvatskom narodu / Foto Roni BRMALJ
Na građane se zaboravlja jer je i hrvatsko gospodarstvo, očito, prestalo služiti hrvatskom narodu / Foto Roni BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 3. ožujak 2017. u 14:45 2017-03-03T14:45:21+01:00

Potvrdilo se da nikakve reforme na razini poduzeća i na razini države ne mogu uspjeti ako se istodobno smanjuje potražnja, ako se ubija kupovna moć. Ako se građanima tijekom krize stegne remen, njihovu smanjenu potražnju trebali su nadoknaditi neki drugi sudionici ekonomije – primjerice, državni proračun i središnja banka putem monetarnog popuštanja, po uzoru na ponašanje SAD-a i ostalih uspješnijih zemalja

Kad je objavljeno da je gospodarstvo u posljednjem tromjesečju prošle godine poraslo za 3,4 posto, premijer Andrej Plenković je zasluge za to pripisao svojoj Vladi, iako u to doba još nije ni zasukala rukave. Čelnici Hrvatske gospodarske komore su ocijenili da su za napredak najzaslužniji izvoznici, iako je povećani uvoz u Hrvatsku istodobno poništio sve napore izvoznika. Čelnici Hrvatske udruge poslodavaca, pak, čestitali su svim poduzetnicima, smatrajući da su upravo oni dali ključni doprinos.

Nitko od njih nije se sjetio hrvatskih građana, zaposlenih ljudi i umirovljenika, unatoč tome što su oni sastavni dio svakoga gospodarstva – ako ne u ulozi radnika, onda u ulozi potrošača. Gospodarstva u cjelini, pa ni poduzeća pojedinačno, ne mogu normalno funkcionirati ako ne raste ukupna potražnja za njihovim proizvodima i uslugama. A činjenica jest da su upravo hrvatski potrošači – uz potporu stranih turista – svojom povećanom potrošnjom presudno pridonijeli oporavku gospodarstva nakon šestogodišnje recesije. Sve analize potvrđuju da je rast domaće potražnje bio presudan čimbenik, jer osobna potrošnja hrvatskome BDP-u pridonosi s udjelom od 60 posto. To što su čelnici državnih i poslovnih institucija ipak zaboravili na građane, nije slučajno. Građani su vjerojatno njihova nečista savjest.

Najmanje tri hrvatske vlade nakon 2008. godine, zajedno s poslodavcima i brojnim ekonomistima, u zboru su ponavljali da su smanjenje javne i osobne potrošnje, plus reforme, jedini lijekovi za izlazak iz krize – prema pogrešnom receptu koji je propisala Europska komisija. Međutim, Hrvatska je od tih lijekova počela ubrzano gospodarski i socijalno propadati, poput većine članica EU-a. Skočio je broj nezaposlenih, a Hrvatsku je napustilo oko 200 tisuća mladih. Čim je politika proračunske štednje popustila, čim su vlade omogućile blago povećanje plaća, počelo se oporavljati gospodarstvo ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Uniji.

Potvrdilo se da nikakve reforme na razini poduzeća i na razini države ne mogu uspjeti ako se istodobno smanjuje potražnja, ako se ubija kupovna moć. Ako se građanima tijekom krize stegne remen, njihovu smanjenu potražnju trebali su nadoknaditi neki drugi sudionici ekonomije – primjerice, državni proračun i središnja banka putem monetarnog popuštanja, po uzoru na ponašanje SAD-a i ostalih uspješnijih zemalja. Međutim, u Hrvatskoj i Uniji svi su rezali troškove, ubijali potražnju, pa su se i gospodarstva gušila. Krizu su prevalili na leđa građana, onih najslabijih. Izložili su građane uzaludnim mukama jer će Hrvatskoj trebati više od 10 godina da se donekle oporavi od manjkavih makroekonomskih odluka i savjeta hrvatskih vlada, poslodavaca i Europske komisije.

Ministar Zdravko Marić s pravom je primijetio da će taj statistički gospodarski rast Hrvatske imati učinka tek kada ga osjete svi građani, kroz zapošljavanje i životni standard. Ali većina građana oporavak ne osjeća jer je rezerviran samo za manjinu. Iseljavanje se stoga nastavlja. Na građane se zaboravlja jer je i hrvatsko gospodarstvo, očito, prestalo služiti hrvatskom narodu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka