Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 18° 3
Sutra: 18° 18° 3
25. rujna 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Nisu spremni za crne dane

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 27. travanj 2018. u 21:24 2018-04-27T21:24:02+02:00

Najveći zagovornik reforme eurozone je francuski predsjednik Emmanuel Macron, ali njegove ideje prošlog je tjedna blokirala njemačka kancelarka Angela Merkel. Sastanak dvojice lidera očito nije uspio, pa eurozona neće moći institucionalno ojačati, ni dobiti zajednički proračun koji bi olakšao spašavanje članica kada padnu u novu krizu – poput one koja se razmahala 2011. i 2012. godine. Moguća su samo kozmetička poboljšanja, kažu promatrači

U dobra vremena države trebaju provoditi reforme, kako bi spremnije dočekale crne dane. To već nekoliko godina upozoravaju dužnosnici Europske komisije koji neumorno pritišću članice EU-a na reforme, jer se one slabo drže komisijinih naputaka. Ni hrvatska Vlada, koja ovih dana najavljuje neke upitne reforme i daljnje smanjenje javnog duga, nije se pretrgnula od napora.  

Međutim, europski dužnosnici često prešućuju da nisu dovoljne reforme samo u državama. Prešućuju činjenicu da su zakazale reforme tamo gdje su one najpotrebnije – u Europskoj uniji, a osobito u eurozoni, koja obuhvaća 19 članica koje su prihvatile euro. Zbog toga će zajednička europska valuta i Unija sljedeću krizu, kad god ona dođe, dočekati vrlo ranjive.  

Najveći zagovornik reforme eurozone je francuski predsjednik Emmanuel Macron, ali njegove ideje prošlog je tjedna blokirala njemačka kancelarka Angela Merkel. Sastanak dvojice lidera očito nije uspio, pa eurozona neće moći institucionalno ojačati, ni dobiti zajednički proračun koji bi olakšao spašavanje članica kada padnu u novu krizu – poput one koja se razmahala 2011. i 2012. godine. Moguća su samo kozmetička poboljšanja, kažu promatrači.

Da je eurozona jako ranjiva na krizu, uočila je i direktorica MMF-a Christine Lagarde, koja je tijekom travnja od europskih čelnika zatražila da odmah naprave privremeni, neformalni »fond za crne dane«, kad se već ne mogu dogovoriti o trajnom povećanju novca za europske fondove solidarnosti.

Naime, sadašnji Europski mehanizam za stabilnost, koji je zadužen za spašavanje zemalja u krizi, ima najviše 500 milijardi eura, što nije dovoljno ni za eventualno spašavanje Italije. Samo njezin javni dug popeo se na 2.300 milijardi eura.

Apeli iz MMF-a i Pariza nailaze na gluhe uši. Sve te ideje, naime, netko treba platiti. Više novca očekuje se od najbogatije Njemačke. Službeni Berlin nastavlja se protiviti povećanim izdvajanjima za solidarnost u krizi, vodeći računa o mišljenju njemačke javnosti. Slično misli i osam sjevernoeuropskih članica eurozone na čelu s Nizozemskom.

   

Očito, dugo najavljivana osovina Pariz-Berlin za »jačanje Europe« doživjela je kolaps čim se pokušala pokrenuti. Europski projekt došao je u krizu. Članice Unije, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju, postale su zaokupljene nacionalnim potrebama i sve se više razilaze u vanjskoj politici, ekonomskim interesima, u politici prema migrantima i slično. Taj se trend ne može zaustaviti romantičnim govorima o jačanju Europe, poput Macronovih.  

Najnoviji je problem što se europsko gospodarstvo, koje je lani dosegnulo vrhunac u deset godina, ove godine počelo neočekivano usporavati, posebice u Njemačkoj. Iako ekonomija i dalje posvuda napreduje, zloguki proroci kažu da je iduće godine u Europi i svijetu moguća nova recesija. Možda su preuranili s crnim najavama. Kako god bilo, ostaje činjenica da Unija, a neizravno i Hrvatska, nisu spremne za crne dane.

Iz prošle krize, koja je zamalo dovela do propasti eura i poljuljala Europsku uniju, nisu puno toga naučili.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka