Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 15° 3
Sutra: 15° 15° 3
26. rujna 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Ništa od Marshallova plana za Balkan

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 14. srpanj 2017. u 22:54 2017-07-14T22:54:00+02:00

Stoga je Njemačka nedavno predložila da balkanske zemlje dobiju svojevrsnu kompenzaciju za dugo čekanje na putu u EU. Tako su srpski mediji, primjerice, očekivali da će Njemačka pokrenuti »mini Marshallov plan« za obnovu balkanskih gospodarstava – koja su propadala zbog međusobnog ratovanja država, kao i zbog nekontroliranog, kaotičnog prijelaza iz državne ekonomije u tržišnu. Međutim, ta su se očekivanja u Trstu izjalovila.

Europska unija više ne može puno toga ponuditi zemljama zapadnog Balkana, koje su se ovih dana sastale u Trstu očekujući podršku Njemačke, Francuske, Italije i europskih institucija na njihovu putu u EU. Europski vođe, poput Angele Merkel, najavili su šestorima državama – Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Kosovu – da će jednoga dana biti primljene u EU, ali nisu im obećali nikakav vozni red, ni datume. To nije čudno, jer je Unija zahvaćena procesima vlastite dezintegracije i preuređenja, pa je izgubila zanimanje za nove članice.

Stoga je Njemačka nedavno predložila da balkanske zemlje dobiju svojevrsnu kompenzaciju za dugo čekanje na putu u EU. Tako su srpski mediji, primjerice, očekivali da će Njemačka pokrenuti »mini Marshallov plan« za obnovu balkanskih gospodarstava – koja su propadala zbog međusobnog ratovanja država, kao i zbog nekontroliranog, kaotičnog prijelaza iz državne ekonomije u tržišnu. Međutim, ta su se očekivanja u Trstu izjalovila.

Europska unija ponudila je šestorima državama, koje imaju 20 milijuna stanovnika, ukupno 220 milijuna eura da bi potaknula integraciju njihove infrastrukture, ponajprije prometne i energetske. To bi moglo otvoriti 80 tisuća radnih mjesta, izračunao je Johannes Hahn, povjerenik za proširenje EU-a. Teško je očekivati da će balkanske zemlje biti zadovoljne. Njima trebaju desetine milijardi eura za nove ceste, željeznice i za jačanje gospodarstva.

Glavni rezultat sastanka u Trstu jest da je šest država, pod pritiskom Berlina i Bruxellesa, pristalo osnovati »regionalnu ekonomsku zonu«, koja će omogućiti njihovu slobodnu trgovinu. Taj se korak i očekivao, jer Njemačka i europske institucije vjeruju da je slobodna trgovina lijek za gotovo sve bolesti. Ali to ne mora biti tako.

Svakom ekonomskom laiku poznato je da slobodna trgovina može, ali i ne mora ojačati gospodarstva. Da bi zemlja mogla trgovati, najprije mora nešto proizvesti. Na tu jednostavnu istinu upozorio je i kosovski analitičar Besa Shahini za portal Politico, rekavši da »naš problem nije u trgovinskim teškoćama, nego u tome što nemamo čime trgovati«. Primjerice, kosovski uvoz iz EU-a sedam je puta veći od izvoza. Problem svih balkanskih zemalja jest njihova deindustrijalizacija. Njima treba obnova industrije da bi otvorile radna mjesta i zaustavile iseljavanje. Balkanske su zemlje danas siromašnije nego prije 30 godina, upozorava Europski institut iz Nice.

Uostalom, institucije EU-a i dosad su probleme balkanskih zemalja liječile slobodnom trgovinom. Hvale se kako balkanskim zemljama daju trgovinske olakšice na putu u EU. No, zahvaljujući tim trgovinskim »povlasticama«, manjak šest zemalja zapadnog Balkana u trgovini s EU-om, u prošlih 10 godina, popeo se na 98 milijardi eura, prema Eurostatu. Ukratko, bogate članice EU-a imaju jako puno koristi od tržišta koje im balkanske zemlje otvaraju. Zauzvrat, europski vođe nude im 220 milijuna eura. Čudno da ih nije sram.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka