Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
26. rujna 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Nakon ulaska u EU ostajemo bez ljudi

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 7. srpanj 2017. u 20:36 2017-07-07T20:36:48+02:00

Njemačka ministrica rada Andrea Nahles prije nekoliko godina je slavljenički dočekala vijest da se 94 tisuće radnika iz Hrvatske, u prvim dvjema godinama njezina članstva u EU-u, uselilo u Njemačku. Taj je događaj pripisala najvećim »europskim vrijednostima« – slobodi kretanja ljudi, robe i kapitala.

Otkako smo ušli u Europsku uniju, iz Hrvatske se iselilo oko 200 tisuća ljudi, a broj stanovnika pao je ispod četiri milijuna. Nitko od političara, koji su ovih dana obilježavali četvrtu obljetnicu članstva u EU-u, nije isticao katastrofalno iseljavanje. Naime, Hrvatska se nema čime posebno pohvaliti nakon ulaska u EU. Političari zamorno ponavljaju kako je Hrvatska 2013. dobila velike prednosti, ali da ih »još uvijek« nije iskoristila. Čini se da te prednosti EU-a naša država i neće moći iskoristiti, jer ako se ubrzano iseljavanje nastavi, past će u duboku i trajnu krizu.

Sva »postignuća« Hrvatske u EU-u, kao što je skok izvoza, nevažna su u usporedbi s gubitkom ljudi. Kakve koristi Hrvatska ima od toga što je Europska komisija hvali jer je izašla iz procedure za smanjivanje proračunskog deficita? Suzbijanje proračunskih manjkova je za Komisiju i njemačku vladu iznimno važno. Za život u Hrvatskoj to je sporedno. A što je s ostalim deficitima? Koga zanima to što Hrvatska u trgovini sa članicama Unije i dalje ima golem trgovinski manjak, jer skače i hrvatski uvoz. Zašto Komisiju ne zanima to što Hrvatska nakon ulaska u EU klizi u alarmantan demografski deficit?

Njemačka ministrica rada Andrea Nahles prije nekoliko godina je slavljenički dočekala vijest da se 94 tisuće radnika iz Hrvatske, u prvim dvjema godinama njezina članstva u EU-u, uselilo u Njemačku. Taj je događaj pripisala najvećim »europskim vrijednostima« – slobodi kretanja ljudi, robe i kapitala. Hrvatska, međutim, nema razloga za slavlje. Ispada da mala Hrvatska treba rađati i školovati ljude zato da bi rješavala demografske i ekonomske probleme velikih europskih zemalja, koje također muči niski natalitet.

U Vladi se osjeća svojevrsno izvanredno stanje – ali ponajprije zbog loših rezultata u korištenju novca iz fondova EU-a. Hrvatska je u prošle tri i pol godine ugovorila samo 23 posto od 10,7 milijardi eura, koje su joj na raspolaganju od 2014. do 2020. No, čak i kad bi rezultati bili bolji, ne treba očekivati da će taj novac smanjiti iseljavanje, osobito iz Slavonije. Novac iz EU-fondova nije smišljen za otvaranje radnih mjesta, koja su uvjet za zaustavljanje iseljavanja, već za gradnju infrastrukture. Za radna mjesta treba se pobrinuti sama Hrvatska, njezina Vlada i investitori.

Čini se da Vlada nije dobro postavila prioritete, ako ih uopće ima. Ona želi osigurati povoljnije uvjete za investitore. To je Sizifov posao, jer privatnih je investitora sve manje – u Hrvatskoj i cijeloj Uniji, prema podacima UNCTAD-a. Posrtanje investicija je svjetski višegodišnji trend. Vlada će morati povući snažne poteze da bi otvarala radna mjesta i ublažila iseljavanje. Morat će dovesti investitore za ruku, neovisno o tome jesu li iz SAD-a, Rusije ili Kine.

Vlada će morati i sama preuzeti poduzetničku ulogu. Bude li Vlada oklijevala, Hrvatska će zbog smanjivanja stanovništva trajno izgubiti privlačnost za ulagače i mogućnost za gospodarski napredak. Zemlje u kojima broj radnika i potrošača pada, investitore malo zanimaju. Oni se okreću zemljama u kojima buja život.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka