Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 3n
Sutra: 8° 8° 3n
17. studenoga 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

Komentar Najveći dio Hrvatske nije izašao iz krize

Foto: S. DRECHSLER
Foto: S. DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 1. rujan 2017. u 18:55 2017-09-01T18:55:51+02:00

Najveći dio Hrvatske tavori u dubokoj ekonomskoj krizi i zahvaćen je valom iseljavanja. Najviše se strmoglavila Virovitičko-podravska županija, u kojoj je gospodarstvo 2014. bilo 21,7 posto slabije nego 2008.

Političari se ne bi trebali previše hvaliti gospodarskim oporavkom Hrvatske, koji traje već dvije i pol godine, a nastavio se i u ovogodišnjem drugom tromjesečju – kada je gospodarski rast iznosio 2,8 posto, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku. Građani u najvećem dijelu Hrvatske, naime, taj oporavak uopće ne osjećaju.

Primjerice, blagodati još jedne rekordne turističke sezone koja uvelike pridonosi rastu gospodarstva osjećaju se samo u priobalnim županijama, dok veći dio Hrvatske ostaje ekonomski zapušten. Šokantna je činjenica da se polovina hrvatskoga gospodarstva smjestila u samo trima lokalnim jedinicama – u Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, koji daju čak 50 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Najveći dio Hrvatske tavori u dubokoj ekonomskoj krizi i zahvaćen je valom iseljavanja. Najviše se strmoglavila Virovitičko-podravska županija, u kojoj je gospodarstvo 2014. bilo 21,7 posto slabije nego 2008. godine, kad je počela kriza. Požeško-slavonska županija u tih šest godina srozala se 17 posto, a Vukovarsko-srijemska 15,8 posto. Brodsko-posavska i Osječka županija oslabile su više od 10 posto, a Ličko-senjska čak 19,1 posto, prema izračunu Hrvatske gospodarske komore.

Neki misle da je stvarno stanje još gore. Naime, Komora je sve to izračunala služeći se podacima o BDP-u u tekućim cijenama, prema kojima je cijelo gospodarstvo Hrvatske od 2008. do 2014. prosječno palo za 5,6 posto. Međutim, općepoznata je činjenica da je realni pad BDP-a u tom razdoblju bio dvostruko veći, gotovo 12 posto. Istina, nakon 2014. krenuo je gospodarski oporavak i šteta je što državne institucije nemaju novijih podataka o stanju BDP-a po županijama. No, nema sumnje da bi oni pokazali kako su iz krize izašli samo sjeverozapadni dio Hrvatske i neke priobalne županije.

Izvjesno je da se razlike u razvijenosti među dijelovima Hrvatske nastavljaju povećavati. Samo je Zagreb po razvijenosti prešao prosjek EU-a (103 posto), dok su Istarska i Primorsko-goranska županija dostigle 72, a Dubrovačko-neretvanska 59 posto. Svi ostali u Hrvatskoj pali su ispod 50 posto razvijenosti EU-a, a četiri slavonske županije s 33 posto nalaze se na začelju EU-a, dijeleći mjesta s najsiromašnijim bugarskim i rumunjskim regijama.

Ako tome dodamo rastuće socijalne razlike u zemlji, čini se da Hrvatska u socijalnom i razvojnom pogledu sve više gubi unutarnju ravnotežu i koheziju. Govorili su nam da će slobodno tržište i slobodno kretanje kapitala sami po sebi izravnati te razlike i da državni intervencionizam nije potreban. Međutim, ta teorija pokazala se potpuno promašenom. Ako hrvatske vlasti ne poduzmu snažne mjere za smanjivale rastućih regionalnih i socijanih razlika, stvari će se pogoršavati. Tko ima, dobivat će još više, a tko ima malo, imat će još manje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka