Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 1
Sutra: 22° 28° 1
19. rujna 2018.
Komentar Branka Podgornika

Komentar Kolindina »avantura«

Marko Lukunic/PIXSELL
Marko Lukunic/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 3. veljača 2017. u 17:14 2017-02-03T17:14:56+01:00

Na cijenu proizvoda ne utječe samo tečaj kune, nego i ono što radi Vlada. Hrvatske su vlade od početka krize rasteretile poduzeća za milijarde kuna poreza, kako bi imala jeftinije proizvode. Istodobno, HNB je od 2008. do 2014. vrijednost kune prema euru promijenio sa 7,22 na 7,63, čime je devalvirala za 5,7 posto.

Kad su predsjednica Republike i njezino gospodarsko Vijeće predložili slabljenje kune za dva posto godišnje – što znači kontroliranu devalvaciju za desetak posto u idućih pet godina – bilo je samo pitanje vremena kad će na njih nasrnuti kritičari. Čim je Kolinda Grabar-Kitarović objavila tu preporuku, protivnici su je optužili da zagovara »neodgovornu avanturu« koja bi uzdrmala financijski i gospodarski sustav. Ta je primjedba pretjerana. Pravo je pitanje koga bi slabljenje kune pogodilo, a kome bi koristilo.

Temeljna pobuda Pantovčaka jest potaknuti gospodarstvo kako bi se zaustavilo iseljavanje iz zemlje. Slabljenje valute jedan je od ključnih načina za povećavanje konkurentnosti domaćih proizvođača. Države devalviraju svoje valute onda kada žele zaštititi i potaknuti vlastitu proizvodnju, turizam i ostale usluge. Ali to pogađa strane konkurente. Pogađa i domaće dužnike s kreditima uz valutnu kauzulu, kojima rastu kreditne rate.

Na cijenu proizvoda ne utječe samo tečaj kune, nego i ono što radi Vlada. Hrvatske su vlade od početka krize rasteretile poduzeća za milijarde kuna poreza, kako bi imala jeftinije proizvode. Istodobno, HNB je od 2008. do 2014. vrijednost kune prema euru promijenio sa 7,22 na 7,63, čime je devalvirala za 5,7 posto.

Unatoč toj kontroliranoj devalvaciji, dužnici nisu doživjeli veći šok, a neki ga nisu ni uočili. Ta je »avantura« svakako pomogla većoj zaradi hrvatskih izvoznika, kojima su cijene proizvoda pale, što je očuvalo i njihova radna mjesta. No, euro sada vrijedi manje od 7,48 kuna, što znači da je od 2014. domaća valuta ojačala za 2 posto. Time HNB ide u suprotnom smjeru: poskupljuje hrvatsku proizvodnju te poništava napore Plenkovićeve vlade da je poreznom reformom pojeftini. Ne zna lijeva što radi desna.

Neovisno o malim krivudanjima, kuna je u protekla dva desetljeća realno ojačala prema ostalim valutama. Tako je HNB dramatično poskupio hrvatske proizvode u svijetu, a pojeftinio je strane u domaćim prodavaonicama. To je potaknulo propadanje poljoprivrede i industrije, zatvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj i iseljavanje mladih. Jaka kuna uništava hrvatsku proizvodnju i izvoz, potiče uvoz i neizravno pomaže otvaranje radnih mjesta u Italiji, Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji. Hrvatska je postala jedinom tranzicijskom članicom EU-a, kojoj je udio robnog izvoza u BDP-u tijekom dva desetljeća pao.

Ako kuna u pet godina izgubi desetinu vrijednosti, rate kredita vezanih uz euro skočile bi za desetak posto. Međutim, ako kuna oslabi za samo 0,5 posto, otvorilo bi se 40 tisuća novih radnih mjesta, procjenuju hrvatski izvoznici. Pitanje je, dakle, što bi Hrvatskoj trebalo biti važnije. Čuvati rate dužnika, tuđa gospodarstva i bilance banaka, ili poticati zapošljavanje? Predsjednica je prednost dala novim radnim mjestima u Hrvatskoj.

Ako bi slabljenje kune dužnicima otežalo otplatu kredita, mogla bi intervenirati Vlada i rješavati taj problem, slično kao u slučaju revalvacije švicarskog franka. Za sve nevolje postoje rješenja, samo je pitanje političke volje. Stoga je prijedlog predsjednice dobrodošlo političko osvježenje, jer vodi računa ne samo o interesima pojedinih skupina, nego o dobrobiti cijele Hrvatske.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka