Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 6
Sutra: 20° 20° 6
23. rujna 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Kako banke pumpaju kamate

Foto Sergej DRECHSLER
Foto Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 28. svibanj 2017. u 1:08 2017-05-28T01:08:48+02:00

Što je veća mogućnost da dužnik neće moći vratiti kredit, to je premija rizika veća, jer se banka mora osigurati od gubitka

Banke su objavile da će od kolovoza smanjiti kamate građanima na postojeće i nove kredite u kunama i eurima. Da se dužnici ne bi previše poveselili, valja upozoriti da će to sniženje kamata iznositi najviše 0,1 do 0,2 postotna boda. Za one koji plaćaju kamate od četiri, pet ili šest posto, to nije puno, ali optimisti kažu da je bolje išta, nego ništa.

Kao razlog za sniženje banke ističu činjenicu da već četiri godine sve jeftinije nabavljaju novac koji im je potreban za davanje kredita. Stoga su banke ovih dana ponovo smanjile tzv. nacionalnu referentnu stopu (NRS), koja im služi kao temeljni orijentir prilikom zaračunavanja visine kamata za korisnike kredita. Prema podacima Hrvatske udruge banaka (HUB), njezine su članice – u posljednjim četirima godinama – građanima postupno snizile kamate u rasponu od 1,35 do 2 posto.
Usprkos tome, kamate na kredite u Hrvatskoj ostaju među najvišima u EU-u. Prostora za pojeftinjenje kredita ima, kažu u HUB-u, ali odgovornost za njihovu skupoću često prebacuju na Hrvatsku narodnu banku. Ona im navodno nameće visoke regulatorne troškove, među koje spadaju i obvezne rezerve od 12 posto depozita. Međutim, to je samo dio troškova koje banke zaračunavaju u kamate.

U visinu kamata na kredite najprije se ugrađuju kamate koje banka štedišama plaća za njihove depozite. Iz te štednje banka daje kredite. Kamate dužnicima uvijek su veće od kamata štedišama, jer banka je profitna ustanova i mora nešto zaraditi. Usto, u kamate na kredite nadograđuju se spomenuti troškovi regulative, kao i premija rizika. Što je veća mogućnost da dužnik neće moći vratiti kredit, to je premija rizika veća, jer se banka mora osigurati od gubitka. Hrvatska, njezino gospodarstvo i građani – kažu banke – ponašaju se rizičnije od onih u većini članica EU-a, pa nije čudno što su njihove kamate među najvišima, a kreditni rejting države među najgorima. U sve to banke upumpavaju još i »ostale« troškove, koji ovise o njihovim procjenama.

Što god govorile o rizičnosti Hrvatske, strane banke u njoj su ubirale masnu dobit. Hrvatska im je dugo bila među najprofitabilnijim zemljama. Čak i nakon gubitaka zbog konverzije kredita u švicarskim francima tijekom 2015., lani su postigle bruto dobit od rekordnih 6,4 milijarde kuna, više nego u prijekriznoj 2008. godini. Njihove majke-vlasnice zasigurno su trljale ruke, osobito u Italiji, u kojoj su banke proteklih godina došle u kritičnu situaciju i tešku besparicu, zbog naraslih nenaplativih kredita.

Zagrebačka banka je 2014. imala bruto dobit od oko 150 milijuna eura, gotovo istu kao i njegov golemi vlasnik Unicredit iz Milana. Također, prema podacima ekonomista Nevena Vidakovića u tjedniku Lider, Privredna banka Zagreb je 2014. imala samo 1,5 posto aktive u grupi Intesa Sanpaolo, ali je postigla čak 9,6 posto dobiti grupe.

Nije sporno da je kreditiranje u Hrvatskoj rizičnije nego u mnogim članicama EU-a. No, očito je da banke ipak preuveličavaju svoje troškove i rizike. Kamate u Hrvatskoj visoke su ponajprije zato što se banke ne žele odreći masnih profita i što njihovim majkama u inozemstvu treba sve više novca.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila