Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 4n
Sutra: 13° 13° 4n
13. studenoga 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Izlazimo iz magareće klupe

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 24. veljača 2017. u 19:06 2017-02-24T19:06:00+01:00

Hrvatska i ostale članice Unije ipak su se 2015. i 2016. gospodarski blago oporavile, usprkos pogrešnim naputcima Komisije. Nisu se oporavile zahvaljujući štednji, već zato što su od nje odustajale. To je prešutno priznala i Komisija, kad je utvrdila da su oporavku najviše pridonijeli građani, jer posvuda više troše. 

Građani se s pravom mogu pitati kakve će koristi imati od toga što će Europska komisija u svibnju objaviti da je Hrvatska izašla iz europske magareće klupe, iz višegodišnje »procedure za smanjivanje prekomjernog proračunskog deficita«. Najkraće, Hrvatska i njezini građani od toga neće imati ništa.

Kad je Komisija uvela magareću klupu za prezadužene članice EU-a i prisilila ih na strogu štednju – kako bi proračunski manjak spustile ispod 3 posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto – njezin cilj nije bio boljitak svih građana, ni poticanje gospodarstva i zapošljavanja. Cilj tog smanjivanja »makroekonomskih neravnoteža« bio je udovoljiti europskim vjerovnicima na čelu s Njemačkom, koji su se uplašili za sudbinu svojih kredita Grčkoj i ostalim državama. Još važnije, cilj te zloglasne procedure jest po svaku cijenu očuvati euro, koji je prije šest godina ušao u krizu – ali to je posebna priča.

Svi oni koji vjeruju da Komisijina stroga štednja ima humane »proeuropske« namjere, mogli su se tijekom šest godina uvjeriti u suprotno. Stezanje remena građanima izazvalo je dvostruku ekonomsku recesiju u članicama EU-a, a najgore su prošle Grčka, Italija, Portugal, Hrvatska, Španjolska i Finska. Komisijina procedura izazvala je pad gospodarstva, rast nezaposlenosti, rastakanje socijalne sigurnosti ljudi te pobune stranovništva kroz populističke pokrete. Dovela je do javnih svađa među članicama EU-a, među gubitnicima i dobitnicima eura. Na meti kritika je najčešće Njemačka, koja je najveći dobitnik eura, kako je priznao i njemački vicekancelar Sigmar Gabriel. Komisijini naputci produbili su nepovjerenje u europske institucije i doveli do prijetnji gubitničkih članica da će odbaciti euro i napustiti EU.

Hrvatska i ostale članice Unije ipak su se 2015. i 2016. gospodarski blago oporavile, usprkos pogrešnim naputcima Komisije. Nisu se oporavile zahvaljujući štednji, već zato što su od nje odustajale. To je prešutno priznala i Komisija, kad je utvrdila da su oporavku najviše pridonijeli građani, jer posvuda više troše. Oporavku je pomoglo i to što države sve manje slušaju naputke Bruxellesa. Francuska je počela sama sebi određivati što će raditi.

U Vladi tvrde da će koristi od izlaska Hrvatske iz procedure ipak biti. Očekuju podizanje kreditnog rejtinga države i smanjenje kamata na dugove. No, to je golub na grani. Hrvatskoj su kamate već pale, na najnižu povijesnu razinu. Za to nisu zaslužne mjere štednje i reforme, nego činjenica da Europska središnja banka, po uzoru na ostale u svijetu, dvije godine nemilice tiska svježi novac. Kapitala ima kao blata, pa se i njegova cijena snizila.

Pravo je pitanje zašto hrvatska Vlada toliko pažnje pridaje Komisijinoj proceduri, iako su mjere štednje pogoršale hrvatsko gospodarstvo i ubrzale iseljavanje mladih (u Njemačku). Podsjetimo, hrvatska Vlada je demokratski izabrana i polaže račune vlastitom narodu, a ne Bruxellesu. Europska komisija nije izabrana na izborima. Kome ona odgovara, kome polaže račune – za svoje pogrešne odluke koje potiču rastakanje Unije?

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka