Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 1n
Sutra: 22° 22° 1n
21. rujna 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Hrvatska ovisi o EU-kolačima

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 10. ožujak 2017. u 20:00 2017-03-10T20:00:00+01:00

Drugim riječima, fondovi EU-a su poput »trinkgelda«, ili napojnica. Fondovi Hrvatskoj osiguravaju kolače, desert, ali za svoj ručak mora se pobrinuti sama. Problem je u tome što su investicije iz privatnog sektora jako oslabjele, a Vlada se istodobno odrekla državnih investicija, zbog proračunske štednje.

Vlada je poduzela korake za brži razvoj Slavonije, koja sve više zaostaje za gospodarskim prosjekom države. Da bi se zaustavilo iseljavanje mladih, koje je prema riječima Vladimira Šeksa preraslo u »biblijski egzodus«, Vlada je osnovala Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, koji će voditi premijer Andrej Plenković. U posao su uključeni Vladini resori, predsjednica države, slavonske županije i lokalne gospodarske komore.

Mnogi u Hrvatskoj, naime, nisu svjesni da iz ekonomske recesije izlaze samo Zagreb i sjeverozapadna Hrvatska, kao i jadranski pojas koji sve više zarađuje od turizma, dok ostatak zemlje i dalje tone. Logično je da Vlada želi smanjiti neke razlike – nakon što su slobodno tržište i globalizacija doveli do zaostajanja Hrvatske za Europom, do rastućih socijalnih nejednakosti, ali i do produbljivanja jaza među hrvatskim regijama. Podsjetimo, u Britaniji su rastuće socijalne i regionalne razlike potaknule dezintegraciju države, kao i izlazak zemlje iz EU-a.

Međutim, iz mjera Vlade nije jasno kako će smanjiti zaostajanje Slavonije. Kao glavna mjera spominje se 2,5 milijarde eura iz EU fondova do 2020. godine, odnosno 18,5 milijardi kuna. To bi, kaže ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac, »omogućilo« nova radna mjesta i potaknulo gospodarstvo u Slavoniji.

Ali novac iz fondova EU-a ne služi za gospodarstvo i nova radna mjesta, nego za razvoj infrastrukture. Uostalom, sama Vlada govori da EU-novac kani ulagati u prometnu, komunalnu i poslovnu infrastrukturu, u obnove starih gradova, srednje škole, tržnice, plivališta, stadione, zdravstvene ustanove, domove kulture. Takvi objekti otvaraju vrlo malo radnih mjesta, ali dugoročno stvaraju velike troškove za održavanje. Ako se ne otvori dovoljno radnih mjesta i ako se nastavi iseljevanje, novu »infrastrukturu« u Slavoniji mogli bi koristiti samo duhovi.

Čini se da Plenkovićeva Vlada, poput Milanovićeve, previše očekuje od EU fondova koji će u budućnosti biti sve prazniji. Oni nikad nisu bili sredstvo za gospodarski razvoj država jer za to se svaka članica mora pobrinuti sama. Fondovi služe za dodatno ubrzanje razvoja članica i za dostizanje razvijenih. Glavni je problem to što su investicije u Hrvatskoj prije krize iznosile oko 10 milijardi eura godišnje, a od 2008. pale su za više od 30 posto. Svih 10 milijardi eura, koliko Hrvatska u sedam godina, od 2014. do 2020., teorijski može povući iz fondova EU-a – kad se odbije novac koji uplaćujemo u proračun Unije – neće Hrvatskoj moći nadoknaditi pad domaćih investicija tijekom krize.

Drugim riječima, fondovi EU-a su poput »trinkgelda«, ili napojnica. Fondovi Hrvatskoj osiguravaju kolače, desert, ali za svoj ručak mora se pobrinuti sama. Problem je u tome što su investicije iz privatnog sektora jako oslabjele, a Vlada se istodobno odrekla državnih investicija, zbog proračunske štednje. Stoga budućnost gospodarstva i zapošljavanja u Hrvatskoj, posebice u Slavoniji, sve više ovisi o tome što će kapnuti iz sve siromašnijih EU fondova. Možda Vlada napravi neki zaokret. Dok to ne vidimo, u vezi s učinkom »projekta Slavonija« treba se pripremiti i na moguće razočaranje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila