Grad: Rijeka
Danas: 11° pretežno oblačno
Sutra: 1° 13° moguća kiša
14. prosinca 2017.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Guske u magli

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 17. studeni 2017. u 18:34 2017-11-17T18:34:04+01:00

Zemlje koje su prihvatile euro izgubile su konkurentnost upravo zbog rasta cijena. Umjesto da se u EU-u smanjuju razlike između razvijenih i slabije razvijenih, one se dodatno povećavaju. Najviše su pritom pogođene Grčka i Italija, prema podacima Zsolta Darvasa iz instituta Bruegel iz Bruxellesa.

Ne srljajte u eurozonu, jer Hrvatska ne može razmišljati o prihvaćanju europske valute barem do 2030. godine, poručilo je prekjučer desetak stručnjaka pozvanih na raspravu o prednostima i nedostacima eura, koju je u Saboru priredio zastupnik Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku). Drugim riječima, stručnjaci su već na početku javne rasprave doveli u pitanje plan Vlade da se Hrvatska ubrzano odrekne kune, pokopavši pritom i njezine argumente o koristima eura.

Premijer Andrej Plenković, naime, javno je rekao da cijene nakon uvođenja eura neće porasti i da će hrvatsko gospodarstvo postati konkurentnije, što podrazumijeva i viši standard građana. Ali činjenice su neumoljive. Stvarnost u Europi ide suprotnim smjerom od zamisli Vlade. Zemlje koje su prihvatile euro izgubile su konkurentnost upravo zbog rasta cijena. Umjesto da se u EU-u smanjuju razlike između razvijenih i slabije razvijenih, one se dodatno povećavaju. Najviše su pritom pogođene Grčka i Italija, prema podacima Zsolta Darvasa iz instituta Bruegel iz Bruxellesa.

Odluka o euru je preuranjena jer Hrvatska, smatra Dubravko Radošević, ne zadovoljava ni nominalne, niti stvarne kriterije za članstvo u eurozoni, zbog golemih makroekonomskih neravnoteža. Da bi s vremenom mogla prihvatiti euro, najprije treba maksimalno iskoristiti vlastitu valutu, kako bi smanjila razlike u odnosu na razvijene, smatraju stručnjaci. Dosta toga može naučiti od Češke, Poljske ili Mađarske, koje su pretrčale Hrvatsku. Naša bi država morala dosegnuti BDP od najmanje 20.000 eura po stanovniku, postići punu zaposlenost te poboljšati raspodjelu dohotka prije ulaska u eurozonu, smatra i Ljubo Jurčić. Bez toga, kaže, euro će Hrvatsku »prikovati za dno Europske unije«.

Poruka je domaćih stručnjaka da Hrvatska treba »čekati i gledati«, poput srednjoeuropskih zemalja koje se odupiru euru. Razlog otporu nije samo slabija razvijenost tih država, već i to što se euro od 2008. nalazi u krizi, a političari nikako ne uspijevaju naći rješenja kako bi uskladili nepomirljive razlike među članicama. Treba vidjeti rasplet. Iskustvo pokazuje da se u EU-u ne može voditi jedna monetarna politika koja bi odgovarala specifičnim potrebama 28 različitih članica. Potezi koji odgovaraju Njemačkoj čine ekonomsku štetu slabije razvijenima. I obrnuto. Budući da europske integracije zbog toga slabe i da nacionalne države uzimaju stvari u svoje ruke, ulazak u eurozonu značio bi »zakašnjelo srljanje gusaka u maglu«, rekao je na skupu bivši ministar vanjskih poslova Zdravko Mršić. Slično mišljenje o »guskama u magli« iznio je u tjedniku Globus i ekonomist Ivo Bičanić.

Ukratko, hrvatska stručna javnost jako je rezervirana prema Vladinom srljanju u eurozonu. Vladu, međutim, ne zanimaju mišljenja većine stručnjaka, ni građana. Ona i dalje kao prednosti eura ističe smanjenje valutnog rizika i transakcijskih troškova. Te tanke i kratkovidne argumente podastrli su joj HNB i banke, koji su u protekla dva desetljeća već pokazali koliko im je stalo do hrvatskoga gospodarstva i građana.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka