Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
16. veljače 2019.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Dostigle nas Turska i Rumunjska

Snimio Sergej DRECHSLER
Snimio Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 17. lipanj 2016. u 16:25 2016-06-17T16:25:29+02:00

Istinu je sve teže sakriti. Najnoviji podaci Eurostata pokazali su da je životni standard Hrvata pao na razinu Rumunja i Turaka. Kupovna moć građana Hrvatske lani je pala na 58 posto od prosjeka EU-a, izjednačivši se s onom u Rumunjskoj i Turskoj. Očito, Hrvatska u posljednjih četvrt stoljeća dramatično ekonomski zaostaje, jer su je u međuvremenu gospodarski dostigle i prestigle gotovo sve usporedive države, koje su joj nekoć gledale u leđa. Riječ je o svim bivšim komunističkim državama, danas članicama EU-a, osim Bugarske. Dostiže nas i Turska, koja nije članica EU-a.

Dok Hrvatska polako tone na dno Europe, političari više ne mogu tješiti građane da je naš BDP po stanovniku, u eurima, veći od mnogih usporedivih zemalja. Ne mogu više tješiti Hrvate da su njihove plaće, preračunate u eure, ostale najveće među svim bivšim komunističkim državama, osim Slovenije. Naime, kad se BDP po stanovniku izračuna prema metodi pariteta kupovne moći – kako je to učinio Eurostat – dobiva se realnija slika, odnosno »aktualna individualna potrošnja«. Hrvati za svoje plaće i mirovine u prodavaonicama mogu kupiti manje od Slovenaca, Čeha, Mađara, Poljaka, Slovaka, Estonaca, Letonaca i Litvanaca. Mogu kupiti malo više od Bugara, odnosno isto kao prosječni Rumunji ili Turci, koji su Hrvatima nekoć zavidjeli na kupovnoj moći i životnom standardu.
Iako BDP Hrvatske po stanovniku čini tek 58 posto od prosjeka EU-a, cijene hrane u hrvatskim prodavaonicama, primjerice, samo su 10 posto niže od prosjeka EU-a. U Poljskoj i Rumunjskoj cijene hrane su oko 40 posto niže od prosjeka EU-a. Slovenija je među tranzicijskim državama najskuplja kad je riječ o hrani, s cijenama gotovo na razini prosjeka EU-a. No, slovenske su plaće barem 50 posto veće od hrvatskih.

Hrvatski političari masovno prikrivaju činjenicu da je već desetak domaćih ekonomista i nekoliko međunarodnih institucija, u odvojenim istraživanjima, utvrdilo kako je hrvatsko gospodarstvo u posljednja dva-tri desetljeća krivudalo, ali se nije pomaknulo s mjesta – kad se BDP računa u stalnim, dolarskim cijenama. Hrvatska u prosjeku stagnira nezapamćeno dugo. To je najdulje razdoblje propadanja Hrvatske u posljednja dva stoljeća.

Mnogi su i danas spremni okrivljavati Domovinski rat za to što Hrvatska zaostaje. Međutim, taj izgovor ne stoji. Vješte vlade u nekim državama uspjele su tijekom rata čak ojačati proizvodnju i zaposlenost. Hrvatske tvornice i radna mjesta nisu uništile bombe agresora, nego loša privatizacija te nedostatak ekonomske i monetarne politike koja bi podupirala i štitila domaću proizvodnju. Mnogi političari našli su izgovor u tome što je Hrvatska kasnila s ulaskom u EU. Ni to ne stoji. Turska ni danas nije ušla u EU, ali njezine su vlasti u posljednjih 15 godina za svoje gospodarstvo napravile više od bilo koje europske države.

Jednostavno, hrvatski političari ne mogu više tražiti izgovore za to što Hrvatska sustavno gospodarski propada, a mladi se iseljavaju. Ljudima je dosta HDZ-a i SDP-a kad se prepucavaju oko toga tko je od njih više zadužio zemlju. Činjenica jest da obje stranke, zajedno s njihovim partnerima, već od 1994. provode ili podupiru istu »politiku stabilizacije«, koja ne ide u prilog hrvatskom gospodarstvu, izvozu, ni otvaranju radnih mjesta.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka