Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 3n
Sutra: 9° 9° 3n
16. studenoga 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Čudnovati kljunaš

Teško do pristojne mirovine / arhiva NL
Teško do pristojne mirovine / arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 13. svibanj 2017. u 6:39 2017-05-13T06:39:00+02:00

Drugi stup ne postoji u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i drugim razvijenim zemljama. Tamo u pravilu postoji državno i privatno (dobrovoljno) mirovinsko osiguranje. Drugi stup je poput čudnovatog kljunaša, neka mješavina između državnog i dobrovoljnog. To je eksperiment koji nekoliko desetljeća potiče Svjetska banka, samo u latinoameričkim i bivšim komunističkim državama. 

Vlada je u travnju obećala Europskoj komisiji da će državni trošak za umirovljenike smanjiti sa sadašnjih 11 posto BDP-a na 7,9 posto, do 2030. godine. Građane je osobito uznemirila namjera Vlade da svima rođenima nakon 1961. ukine mirovinski dodatak od 27 posto, počevši od 2019. godine, što znači pad njihovih mirovina za petinu u odnosu na današnje. Ministar Tomislav Ćorić nastoji umiriti građane uplašene za svoju budućnost. Uvjerava nas da će vlada naći neko rješenje, ali mu to ne ide za rukom.

Problem je što Vlada ne želi jasno reći zašto smanjuje taj trošak. Razlog nije samo starenje stanovništva, nego to što Plenkovićeva vlada, poput dosadašnjih, želi skinuti s vrata brigu o mirovinama. Financijsku sigurnost građana u starosti želi postupno prebaciti na njih same, na banke, burze i na nevidljivu ruku tržišta. To je i smisao privatizacije državnog mirovinskog osiguranja, koja je počela prije 15 godina, kada je uveden drugi mirovinski stup.

Građani su već 15 godina zakonom prisiljeni da dio mirovinskog doprinosa iz plaća prebacuju na račune banaka. Za doprinos se izdvaja 20 posto, od čega 15 posto odlazi u državni proračun, a 5 posto na račune privatnih fondova, u četiri najveće banke u Hrvatskoj. Vlada želi smanjiti trošak za penzije zato što »vjeruje« da će banke građanima osigurati »veće mirovine« od države. Zbog toga, Vlada kani postupno, već od iduće godine, povećavati postotak iz plaća koji se prebacuje bankama, odnosno u drugi stup.

Drugi stup ne postoji u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i drugim razvijenim zemljama. Tamo u pravilu postoji državno i privatno (dobrovoljno) mirovinsko osiguranje. Drugi stup je poput čudnovatog kljunaša, neka mješavina između državnog i dobrovoljnog. To je eksperiment koji nekoliko desetljeća potiče Svjetska banka, samo u latinoameričkim i bivšim komunističkim državama. Ali taj neoliberalni čudnovati kljunaš nakon krize iz 2008. ubrzano izumire posvuda, osim u Hrvatskoj. Najdalje su otišle vlade Poljske, Mađarske i Argentine, koje su ukinule drugi stup. Ostale države radikalno smanjuju izdvajanja u drugi stup i guše ga. Utvrdilo se da drugi stup šteti državama i građanima, a koristi samo bankama. Državama izaziva goleme deficite i javni dug. Mirovine koje banke isplaćuju osjetno su niže od očekivanih. Više od 35 godina nakon uvođenja drugog stupa u Čile, za diktature Augusta Pinocheta, pokazalo se da je čak polovina stanovništva ostala bez ikakvog mirovinskog osiguranja, a druga je polovina osuđena na crkavice od mirovina. Drugi stup isplati se samo onima s vrlo visokim plaćama, poput saborskih zastupnika, ministara ili direktora. Upravo oni i najviše zagovaraju drugi stup, zajedno s bankama, kojima to povećava profite.

Ukratko, Plenkovićeva je Vlada u svijetu jedan od posljednjih Mohikanaca koji želi nastaviti privatizaciju državnog mirovinskog sustava. Sve ostale vlade napuštaju drugi stup, jer ga smatraju štetnim za državu i građane. Čini se da Vlada ništa ne namjerava naučiti iz slučaja Agrokor. Zaista, je li Vladi i strankama važniji interes banaka i velikih korporacija, ili budućnost i sigurnost vlastita naroda? Odgovor na to pitanje ocjenjivat će se po djelima, a ne po ispraznim frazama.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka