Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
19. studenoga 2019.
Iza pozornice

BRANKO PODGORNIK Tvrtke žele zadržati ljude, Vlada oklijeva

Foto Reuters
Foto Reuters
Autor:
Objavljeno: 26. srpanj 2019. u 18:50 2019-07-26T18:50:29+02:00

Sve je više poduzeća koja se rukama i nogama bore za dobro radnika. Jedan od najpozitivnijih primjera svakako su tvrtke iz hrvatske informatičke, digitalne industrije koja se razvija vrlo brzo, stvarajući već prihode od oko 1,2 milijarde eura godišnje, uglavnom putem izvoza, a zapošljavajući gotovo 40 tisuća ljudi. Te tvrtke žele zaposlene zadržati ne samo povećanjem plaća

Pohvalno je što Banski dvori žele iduće godine omogućiti povećanje plaća mladim ljudima. Prema neslužbenim vijestima, Vlada bi trebala osloboditi od poreza na dohodak zaposlene do 25 godina starosti, a onima od 26 do 30 godina taj bi porez prepolovila.

Čini se, međutim, da se Vlada za te olakšice zainteresirala zbog sve većeg pritiska poslodavaca kojima radnici masovno odlaze u inozemstvo, a ne zato što je stvorila neki širi plan za zadržavanje hrvatskih građana u zemlji.

Banski dvori uvode hitne mjere kako bi turizmu, građevinarstvu i trgovini omogućili normalan rad, najavljujući neograničen uvoz radnika iz inozemstva. U tom sklopu poslodavcima i radnicima dobro će doći porezne olakšice za zaposlene mlađe od 30 godina.

Mnogi opravdano upozoravaju da Vladine porezne olakšice ne moraju povećati plaće. Proteklih godina gospodarstvo se znatno oporavilo, profiti su se povećali, a porezno opterećenje se smanjilo. Ipak, mnogi poduzetnici nisu svoje povećane zarade podijelili s radnicima, već su ih zadržali za sebe. Mnogi i dalje misle da radnike mogu mijenjati poput cipela.

Međutim, sve je više poduzeća koja se rukama i nogama bore za dobro radnika. Jedan od najpozitivnijih primjera svakako su tvrtke iz hrvatske informatičke, digitalne industrije koja se razvija vrlo brzo, stvarajući već prihode od oko 1,2 milijarde eura godišnje, uglavnom putem izvoza, a zapošljavajući gotovo 40 tisuća ljudi.

Njihova Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti, pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, nedavno je Vladi ponovno predložila pet mjera za zadržavanje njihovih visokoobrazovanih radnika u Hrvatskoj, kako bi digitalni sektor mogao nastaviti svoj razvoj.

Te tvrtke žele zaposlene zadržati ne samo povećanjem plaća. Žele sudjelovati u troškovima radnika za njihovu djecu u vrtiću, za njihove stambene kredite ili unajmljene stanove, žele im davati dvije, tri nagradne plaće godišnje, bonuse, dionice i slično. Međutim, traže od Vlade da se odrekne poreza na dodatna izdvajanja poslodavaca za zadržavanje radnika.

Pohvalno je to što sve više poduzetnika želi vezati radnike za svoja poduzeća, ali Hrvatskoj to nije dovoljno. Vlada bi istodobno trebala donijeti snažne poticajne mjere za vezivanje hrvatskih građana za vlastitu zemlju - umjesto vatrogasnih mjera koje donosi pod pritiskom poslodavaca.

Pritom bi se trebala pobrinuti za to da Hrvati imaju kvalitetne i dobro plaćene poslove, ali za to je potreban nekakav dugoročniji razvojni plan.

Poslodavci ne mogu preuzeti odgovornost za socijalnu, demografsku i razvojnu politiku. To je posao ponajprije države, odnosno vlade. Primjerice, oslobađanje (mladih) radnika od poreza na dohodak već primjenjuju Poljska i Mađarska, ali ne samo radi povećanja plaća.

Vlade tih dviju država već nekoliko godina provode daleko šire demografske mjere, koje imaju za cilj poticanje nataliteta, povećanje životnog standarda obitelji s djecom i njihovo zadržavanje u zemlji. Te su mjere tako opsežne da ih neki američki komentatori s pravom nazivaju socijalističkima.

Iako puno koštaju, te državne subvencije i porezne olakšice nisu povećale proračunski deficit u Poljskoj i Mađarskoj. Naprotiv, potaknule su rast gospodarstva i nataliteta, a stotine tisuća ljudi izvukle su iz siromaštva.

Drugim riječima, porezne olakšice koje digitalna industrija traži za svoje radnike, trebalo bi omogućiti svima u zemlji. Istodobno, ako Vlada zaista želi pomoći informatičko-komunikacijskom sektoru i cijeloj Hrvatskoj, trebala bi taj sektor proglasiti nositeljem razvoja ili djelatnošću od strateškog nacionalnog interesa.

Cijeli je svijet u tranziciji na novo gospodarstvo. Tradicionalne »nečiste« industrije propadaju, a pojavljuju se nove, bazirane na digitalnoj tehnologiji, uz uvođenje bežičnih mreža pete generacije i umjetne inteligencije.

Uostalom, Njemačka i Francuska najavile su selekciju industrija i poduzeća za novo doba. Odabiru gospodarske »nacionalne prvake« koje će obje vlade obilno pomagati subvencijama i drugim mjerama, u sklopu industrijskih strategija za 21. stoljeće.

I hrvatska Vlada treba planove i mjere za novo doba. Mora pokazati više gospodarske inventivnosti i poduzetnosti, a ne svoj rad ograničavati samo na vatrogasne mjere, ili na ispunjavanje zadaća iz Europske komisije. Banski dvori imaju na raspolaganju dovoljno hrvatskih stručnjaka u institutima i na fakultetima, ali oni ih ne koriste.

Vlada nema čak ni svoje vijeće ekonomskih stručnjaka, kao ona u Njemačkoj. Dok cijela Europa i svijet prolaze kroz duboke klimatske, gospodarske, socijalne i političke promjene - a naša zemlja gubi i stanovništvo - Hrvatska i njezine institucije više ne mogu funkcionirati od danas do sutra.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija