Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. studenoga 2019.
Iza pozornice

Komentar BRANKO PODGORNIK Trošiti na djecu itekako se isplati

Foto Davor Kovačević
Foto Davor Kovačević
Autor:
Objavljeno: 22. travanj 2019. u 9:19 2019-04-22T09:19:34+02:00

Ono što se na demografskom polju događa u Mađarskoj i Poljskoj opovrgava bojazni hrvatske Vlade, a njezinu štedljivost pokazuje kao bespredmetnu. Proteklih nekoliko godina, u tim dvjema državama pokazalo se da se veća proračunska izdvajanja za djecu i obitelj itekako isplate. U njima se povećava natalitet, dok su deficiti istodobno smanjeni, a gospodarski rast ubrzan 

Hrvatske vlade tumače da naša država nije dovoljno bogata da bi sebi mogla priuštiti skupe programe za podršku mladim obiteljima, kako bi ih potaknula da imaju više djece. Stoga je vlada Andreja Plenkovića prekjučer – u Nacionalnom programu reformi – opet zaobišla snažnije demografske mjere i odgodila povećanje naknada tijekom porodiljnog dopusta. Iako se ne radi o velikom novcu, Vlada se očito boji da bi povećanje izdvajanja moglo stvoriti proračunski manjak, koji bi ugrozio njezine planove da Hrvatska što brže prihvati euro.

Međutim, ono što se na demografskom polju događa u Mađarskoj i Poljskoj opovrgava Vladine bojazni, a njezinu štedljivost pokazuje kao bespredmetnu. U proteklih nekoliko godina, u tim dvjema državama pokazalo se da se veća proračunska izdvajanja za djecu i obitelj itekako isplate. U njima se povećava natalitet, dok su deficiti istodobno smanjeni, a gospodarski je rast ubrzan.

Mađarska vlada nedavno je omogućila svakoj ženi mlađoj od 40 godina, s radnim stažom od barem tri godine, dobivanje kredita od 32.000 eura za podizanje djece. S tim novcem mlada obitelj lakše će doći do stana i kuće, a kredit neće vraćati bude li imala djece. Obitelj s većim brojem djece dobit će od vlade darovnicu od oko 8.000 eura za kupnju automobila sa sedam sjedala. Tome treba dodati da država subvencionira oko 21 tisuću centara za brigu od djeci diljem zemlje.

Zahvaljujući gospodarskom usponu Mađarske i djelomice već provedenim demografskim mjerama, broj živorođene djece po ženi od 2010. do danas povećan je sa 1,25 na 1,6 – prema Eurostatu. Očito je da mađarska vlada želi ubrzati stvari, jer je sebi postavila za cilj da do 2030. zaustavi pad stanovništva.

Mnogi su mađarske mjere napali. Francuska agencija AFP objavila je mišljenja kritičara prema kojima mlade i samosvjesne žene neće pristati na to da »rađaju djecu za premijera Viktora Orbana«. Zanimljivo je da je mađarske mjere kritizirala agencija iz države koja se može pohvaliti jednom od najboljih demografskih politika u EU-u. Francuskinje, primjerice, po svakom rođenom djetetu dobivaju dvije godine radnog (i mirovinskog) staža, a još godinu dana staža za odgoj djeteta.

Tvrdnje da takva demografska politika pretvara žene u strojeve za rađanje jesu upitne. Nijedna žena u Mađarskoj nije prisiljena uzeti državni kredit. Naprotiv, vlada će tim mjerama nagraditi onaj nevidljivi posao koji žene stoljećima samozatajno obavljaju za svoju djecu i obitelj. Pomoći će im da usklade obiteljski i profesionalni život. Primjerice, žena s četvoro djece bit će potpuno oslobođena plaćanja poreza. To znači da se njoj isplati otvoriti obiteljski biznis i raditi, a njezinom suprugu isplati se ostati kod kuće i čuvati djecu, kažu zagovornici mjera.

Nisu točne ni kritike da će snažne demografske mjere izazvati teške deficite. U Poljskoj, primjerice, proračunski se deficit smanjio unatoč tome što je konzervativna vlada 2016. uvela mladim obiteljima mjesečni dodatak od oko 120 eura za svako dijete nakon prvorođenog. U program se uključilo već 2,5 milijuna obitelji, pri čemu oni s dvoje djece dobivaju 120 eura mjesečno, a s troje djece 240 eura, dok ne postanu punoljetna. Poljska je gotovo preko noći iskorijenila dječje siromaštvo. Došlo je do naglog rasta proizvodnje i prodaje dječje odjeće, opreme i potrepština za školovanje. Obitelji češće odlaze na godišnje odmore, a njihova djeca na školske izlete. Nakon 2016. broj živorođene djece u Poljskoj porastao je s 1,29 na 1,42 po ženi. Slične mjere počele su provoditi ostale zemlje, poput Litve i Rusije.
Znamo da nije sve u novcu. Međutim, jasno je da se bez obilnih poticaja obiteljima i bez njihove zaštite ne može. Razlika između hrvatskih vlasti te onih u Poljskoj i Mađarskoj u tome je što potonje imaju ne samo demografsku, nego i razvojnu politiku. Hrvatska nema ni jedno, niti drugo. Prioritet Vlade je restriktivna politika – proračunska štednja te smanjivanje deficita i javnog duga. To je najbolje opisala sama Vlada koja se prekjučer, u povodu Nacionalnog programa reformi, pohvalila da ima za cilj »kontinuitet« fiskalne konsolidacije.

Mađarska i Poljska, pak, imaju industrijsku i razvojnu politiku, koja je rezultirala gotovo najvišim stopama gospodarskog rasta u EU-u. Ubrzano povećavaju plaće da bi ljude zadržale u zemlji. U Hrvatskoj, pak, jalove vlade zaokupljene su samo proračunskim deficitima, što dovodi do zaostajanja gospodarstva i sve većeg deficita radnika i stanovništva, koje se iseljava. Međutim, kritičari kao problem vide to što Mađarska i Poljska imaju nepodobne »populističke vlade«, koje napadaju neovisnost pravosuđa, središnjih banaka i ograničavaju rad udruga za ljudska prava. Kritičari jednostrano prikazuju stanje u tim dvjema zemljama i ne pokušavaju objasniti zašto su, zapravo, konzervativne vlade Mađarske i Poljske dobile tako široku potporu u narodu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija