Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
7. travnja 2020.
Iza pozornice

kolumna BRANKO PODGORNIK Širi li 'lažne vijesti' i Europska komisija

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 31. siječanj 2019. u 19:38 2019-01-31T19:38:52+01:00

Europskoj komisiji i hrvatskoj Vladi već su se počela obijati o glavu njihova upozorenja na »lažne vijesti« – koje prema njihovu mišljenju šire populisti i različiti demagozi kako bi na svibanjskim izborima za Europski parlament naveli građane da glasuju za neke nove klince, a ne za »provjerene« stranke. Primjerice, SDP je jučer optužio Plenkovićevu vladu da upravo ona širi »lažne vijesti«, kada tvrdi da nije znala kakve je uvjete SAD postavio za hrvatsku kupnju zrakoplova F-16 u Izraelu.
U nebranom grožđu našla se i Europska komisija, kojoj su europski revizori u utorak prigovorili da je – blago rečeno – pretjerala kad je hvalila rezultate tzv. Junckerovog plana za jačanje investicija u Europskoj uniji. Komisija je prije pola godine objavila da je taj plan, pokrenut 2015. godine, donio Uniji 335 milijardi eura »dodatnih investicija« i ispunio svrhu.

Međutim, europski revizori utvrdili su da je taj plan, sudeći prema ostvarenim ugovorima na kraju trogodišnjeg razdoblja, mogao privući »najviše 236 milijardi eura«, ili trećinu manje od deklariranog. Štoviše, revizori sumnjaju da su europske investicije tim planom dobile neku »dodatnu vrijednost«. Mnogi ulagači, kažu, odlučili bi se na pothvate i bez pomoći Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI), kojeg je Komisija 2015. formirala radi podrške Junckerovu planu.

Preciznije, Junckerov plan pripisao je sebi i u svoje zasluge brojne investicije koje bi se ionako provele zahvaljujući godišnjim planovima Europske investicijske banke, nacionalnih razvojnih banaka, vlada članica Unije i privatnog sektora. Mnoga ulaganja, koje su se već planirala na različitim adresama i pod različitim naljepnicama, Komisija je jednostavno preselila pod naljepnicu Junckerova plana. Na to je svojedobno upozoravao i europski institut Bruegel, tvrdeći da bi se oko tri četvrtine ulagačkih pothvata, na koje se isprva pozivao Junckerov plan, ostvarilo bez njega. Svoj djelomičan uspjeh može zahvaliti tome što su pod kapom Junckerovog plana investitori dobivali olakšice – povoljnije kamate na kredite i dulje rokove otplate.

Naravno, Europska komisija rasrdila se na nalaze revizore i priopćila da je bila uspješna u poticanju investicija. Rekla je da se spomenutih 335 milijardi eura iz Junckerova plana temelji na procjeni »opsega u kojem se EFSI može povezati s novim investicijama«. Precizne učinke, kaže Komisija, teško je prikazati i oni se »ne mogu konačno dokazati«. Međutim, ta »nedokazivost« opsega ulaganja nije smetala Komisiji da prošlog ljeta pobjednosno uzvikne ne samo da je Junckerov plan uspio, nego da je Europi donio točno 335 milijardi eura »dodatnih investicija«. Očito, Komisija pod svaku cijenu želi sačuvati obraz svog predsjednika Jean-Claude Junckera i ostalih članova. Svima njima ove godine istječe mandat, a rezultati njihova rada nisu bili baš najbolji, sudeći prema širenju novih pokreta i pobuna diljem Unije.
Junckerov plan je imao dobru namjeru, jer je želio vratiti investicije u članicama EU na razinu prije krize iz 2008. godine, kada su one iznosile 22,4 posto BDP-a. Međutim, u tome je zakazao jer su investicije u EU do kraja 2017. godine, unatoč blagom porastu, jedva dosegnule 20,1 posto BDP-a, ili desetinu manje nego nego 2008., prema Eurostatu.

Za to što plan nije ostvario očekivanja odgovorna je i sama Europska komisija. Ona se proteklih godina neprijateljski odnosila prema javnim investicijama svojih članica, a privatni sektor, na koji je Komisija računala, za investicije nije bio previše zainteresiran. Svojom politikom stroge štednje Komisija je natjerala vlade da u državnim proračunima srežu investicije – od onih u infrastrukturu, do znanosti i istraživanja – te da građanima stežu remen. Ekonomisti već godinama upozoravaju da stroga proračunska štednja smanjuje potražnju u Uniji, usporava njezin gospodarski rast, a na kraju i odvraća investitore od Europe. Međutim, Komisiji i europskom establišmentu teško je priznati da su oni glavni krivac za pad investicija, za sve veće ekonomsko, tehnološko zaostajanje Europe i za nezadovoljstvo ljudi. Jednostavnije im je obmanjivati javnost o svojim »uspjesima« i istodobno upirati prst u »populiste« i njihove »lažne vijesti«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.