Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
22. studenoga 2019.
Iza pozornice

kolumna BRANKO PODGORNIK SDP-ov politički promašaj u Saboru

Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 6. travanj 2019. u 15:11 2019-04-06T15:11:28+02:00

Članice EU-a pod dirigentskom palicom Europske komisije ekonomski zaostaju za cijelim svijetom, a Hrvatska zaostaje i za njima. Očito je da se SDP ne želi udubiti u pitanje zašto je tome tako, već radije grebe po površini

SDP-ovo prozivanje vlade Andreja Plenkovića, zato što nije provela reforme preporučene iz Europske komisije, potpuni je politički promašaj. Saborska interpelacija SDP-a pokazuje da ta stranka nema novih ideja za Hrvatsku i njezine građane.

Po HDZ-ovoj vladi nastoji mlatiti uz pomoć Europske komisije, na koju neki u Hrvatskoj gledaju kao na nepogrešivi centralni komitet, čije odluke treba bespogovorno provoditi u djelo.

Zastupnik SDP-a Peđa Grbin s pravom je upozorio da Vlada nema nikakve ekonomske politike i da na tome treba poraditi. Međutim, njegova stranka nije se potrudila da putem stranačkih ili saborskih tijela pokrene raspravu o stvaranju hrvatske ekonomske ili industrijske politike. Umjesto toga, ona je optužila Vladu da nije bila gorljiva u provođenju naputaka iz Bruxellesa.

Zastupnici SDP-a, po svemu sudeći, nisu primijetili da su i ostale članice EU-a nedisciplinirane prema Bruxellesu, jer većinu Komisijinih preporuka ne provode, prema istraživanju instituta Bruegel. Hrvatska se nalazi u donjoj polovini ljestvice, ali još gore od nje jesu Njemačka i Mađarska, koje su se svrstale na dno europske discipliniranosti.

Za Mađarsku to nije neobično, jer je prati glas da Uniju smatra samoposluživanjem iz kojeg uzima ono što joj odgovara, a ignorira ono što smatra štetnim. »Uzorna« Njemačka, pak, posve je drugi slučaj. Poznato je da se mjere komisije formuliraju upravo pod utjecajem Njemačke, ali njezina vlada očito smatra kako se te mjere trebaju odnositi na druge države, a ne na nju. U svakom slučaju, te dvije države, koje su najneposlušnije prema komisiji, istodobno postižu natprosječno dobre gospodarske rezultate, osobito Mađarska.

Mjere koje preporučuje komisija mogu biti dobre ili loše, u to nema sumnje. U njihovu lošu stranu već se uvjerio i SDP, pa ih stoga nije zdušno provodio. Primjerice, kada je SDP-ova vlada na početku mandata 2012. pokrenula oštru proračunsku štednju, Hrvatska je pala u još dublju recesiju. Za to nisu bile krive samo pogrešne mjere komisije protiv krize, nego i nekritičnost SDP-ovog vodstva. Kada je Milanovićeva vlada u predizbornoj godini prestala provoditi komisijine reforme, Hrvatska je počela izlaziti iz recesije i plaće su počele blago rasti.

Problem je u tome što su se glavne reforme, preporučene iz Bruxellesa, pokazale štetnima ne samo za gospodarski rast članica EU-a, nego i za većinu stanovništva. To se vidjelo u reformama Zakona o radu, koje je SDP zdušno provodio.

One su omogućile lakše otpuštanje radnika te osudile mlade ljude na obavljanje privremenih i slabo plaćenih poslova. Drugi zloglasni primjer komisijinih reformi jest ona mirovinska, koju je potkraj prošle godine nastavila HDZ-ova vlada i za to dobila pohvalu iz Bruxellesa. Njome je radni vijek nepotrebno produljen na 67 godina kako bi se smanjili troškovi mirovinskog sustava. Ali istodobno je očuvan drugi mirovinski stup, smišljen za povećanje profita banaka, unatoč tome što taj stup stvara goleme troškove za državni proračun.

Vratimo se na riječi Grbina i na ekonomsku politiku, koju HDZ-ova vlada nema, a nisu je imale ni SDP-ove. Brojni se domaći ekonomisti s razlogom pitaju zašto Hrvatska nema ni industrijsku politiku i zašto njezine institucije ne oblikuju mjere za zaustavljanje propadanja proizvodnje. Kako to da je Vlada odlučila Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. raditi uz pomoć Svjetske banke, umjesto da je naruči od Ekonomskog instituta i od hrvatskih stručnjaka?

Pitanje je zašto hrvatska Vlada nema vijeće ekonomskih stručnjaka, poput one u Njemačkoj i drugim zemljama. Zašto se toliko poziva razvoj hrvatske znanosti, a s druge je strane tako dramatično potcjenjuje? Zašto na suradnju zove samo probrane i malobrojne ekonomiste koji se s njom slažu u tome da ništa bitno ne treba mijenjati?

Odgovor na ta pitanja može biti vrlo složen, ali i pojednostavljen. Hrvatskim vladama ne treba domaća stručna pamet, jer smatraju da u ekonomiji ne trebaju biti poduzetne, već samo ispunjavati naputke iz Europske komisije i ostalih međunarodnih institucija. Tako je već četvrt stoljeća.

Primjerice, nedavno je pohvaljena »plodna« suradnja Hrvatske sa Svjetskom bankom, koja je više od pet milijardi dolara uložila u projekte i refome u našoj zemlji. Međutim, savjeti te banke, očito, nisu bili jako plodonosni, jer hrvatska industrija i poljoprivreda propadaju, a stanovništvo se masovno iseljava iz zemlje. Članice EU-a pod dirigentskom palicom Europske komisije ekonomski zaostaju za cijelim svijetom, a Hrvatska zaostaje i za njima.

Očito je da se SDP ne želi udubiti u pitanje zašto je tome tako, već radije grebe po površini. Tražiti od te stranke da nešto značajno promijeni u svojim pogledima na upravljanje Hrvatskom i na stanje u EU-u čini se previše zahtjevnim. Hrvatska vapi za poduzetnim političarima koji će pozitivno preokrenuti stanje u zemlji, dok joj HDZ i SDP nude provođenje inozemnih naputaka, uz međusobno prozivanje za njihovo neispunjavanje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.