Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. studenoga 2019.
Iza pozornice

kolumna BRANKO PODGORNIK Požari su brži od vatrogasaca iz Banskih dvora

Snimio Sergej DRECHSLER
Snimio Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 2. kolovoz 2019. u 19:27 2019-08-02T19:27:26+02:00

Vlada i HDZ morat će se svojski potruditi da vrate povjerenje građana. Iseljavanje će stvarati takve gospodarske, političke probleme da će HDZ biti prisiljen i na donošenje cjelovite hrvatske razvojne politike. Rad Vlade više se ne može svoditi na ispunjavanje naputaka europskih institucija te lobista korporacija i banaka. Prioritet Vlade i stranaka moraju postati potrebe vlastita naroda

Opravdano je pitanje hoće li Vlada moći iduće godine pokrpati kraj s krajem proračuna ako nastavi odricati se poreza, kako je počela ovih dana. Najavljene olakšice ugostiteljima, zaposlenima s manje od 30 godina, sniženje stope PDV-a s 25 na 24 posto - sve u vrijednosti od tri-četiri milijarde kuna - zasigurno će smanjiti prihode proračuna, dok se povećavaju njegovi izdaci.

To je tek početak vala. Sada zaposleni u zdravstvu i obrazovanju opravdano traže povećanje svojih nedostatnih plaća, a njima će se zasigurno pridružiti i ostali iz javnog sektora.

Budući da se približavaju predsjednički izbori, a iduće godine uslijedit će i parlamentarni, ministar financija zasigurno će biti pod pritiskom da dijeli novac na sve strane.

Međutim, Vlada nema puno izbora. Prisiljena je provoditi vatrogasne mjere kako bi gospodarstvu i javnim službama osigurala dovoljno radnika i ublažila iseljavanje. Osim toga, uobičajeno je da vladajuće stranke prije izbora nastoje popraviti ugled među građanima.

Samo je pitanje vremena kada će kritičari zasuti Vladu upozorenjima da će pokvariti postignutu stabilnost javnih financija, pretvarajući proračunski suficit u deficit. Prigovaraju to i socijaldemokratskoj vladi u Rumunjskoj, koja plaće povećava po stopi od 15 posto godišnje, posebice u javnim službama.

Medicinskim sestrama plaće je podigla na oko tisuću eura, a liječnicima na dvije tisuće. Ni vlada u Bukureštu nije imala izbora, jer je masovno iseljavanje zaprijetilo paralizom javnih službi.

Isto su prigovarali i poljskoj konzervativnoj vladi, koja je prije tri godine obiteljima počela mjesečno dodjeljivati 115 eura po djetetu. Kritičari su rekli da će to drastično povećati proračunski deficit. Umjesto tih davanja, prema kritičarima, bile su potrebne bolne i nepopularne reforme koje će ljudima stezati remen.

Međutim, proračun Poljske ipak nije pao u deficit, gospodarstvo je ubrzano, a potpora vladajućima još je i skočila. Vladi nema druge nego odriješiti lisnicu jer su posljedice iseljavanja na gospodarstvo i javne službe sve teže i u Hrvatskoj.

Nevolje se neće riješiti na slobodnom tržištu, na kojem su i nastale, ni uz pomoć dodatnog novca iz Europske unije, koja je sve škrtija prema slabije razvijenima. Problem je u tome što je iseljavanje iz Hrvatske razmjerno veće nego iz ostalih srednjoeuropskih država.

Osim toga, ostale države poduzimaju neusporedivo snažnije mjere za zadržavanje stanovništva. Banski dvori morat će ubrzati rast plaća, jer drukčije neće moći zadržati ne samo domaće ljude, nego ni useljene radnike.

I oni će prvom prilikom otići na bolje plaćena mjesta u Njemačku, koja svoj demografski manjak nastoji riješiti privlačenjem najboljih ljudi s istoka i juga Europe.Hrvatske obitelji i država već su uložili golem napor i novac u odgoj, obrazovanje mladih.

Kakvog smisla ima mirno puštati »gotove« ljude da odlaze u inozemstvo, a istodobno povećavati izdvajanja za prilagodbu useljenika? Useljavanje nije jeftino, a nosi politički i sigurnosni rizik.

Poduzeća i država morat će podmirivati sve veće troškove za useljene radnike, za njihovu obuku, učenje jezika, stambene i socijalne potrebe, ako ih žele zadržati. Nije li logičnije rastuće buduće troškove za prilagodbu useljenika već danas preusmjeriti na povećanje životnog standarda domaćih ljudi i na njihovo zadržavanje u zemlji?

Neki smatraju da veće plaće vode u borbu za preraspodjelu kolača, koja će prigušiti poduzetnike. Kolač najprije treba stvoriti, a onda dijeliti. Međutim, kritičari zaboravljaju da se i u protekla dva-tri desetljeća odvijala borba za preraspodjelu, samo u drugom smjeru. Radnici i većina građana osiromašeni su u korist bogate manjine.

Sada treba stvari vraćati unatrag i naći neku novu ravnotežu. Naime, sadašnji gospodarski sustav ionako je sve neučinkovitiji - na cijelom Zapadu, a osobito u Hrvatskoj koja zaostaje za svima. Ljudi vide da gospodarstvo i državne institucije više ne rade za njih, nego za privilegirane.

Nepovjerenje u dugogodišnje vladajuće stranke poraslo je do te mjere da su HDZ i SDP na izborima za Europski parlament zajedno dobili nešto više od 40 posto glasova, koliko je HDZ nekoć dobivao sam.Očito, Vlada i HDZ morat će se svojski potruditi da vrate povjerenje građana, što znači da će državni proračun biti na sve većem udaru.

No, požari u zemlji šire se brže od Vladinih vatrogasnih mjera. Iseljavanje će stvarati takve gospodarske, političke probleme da će HDZ biti prisiljen i na donošenje cjelovite hrvatske razvojne politike.

Rad Vlade više se ne može svoditi na ispunjavanje naputaka europskih institucija te lobista korporacija i banaka. Prioritet Vlade i stranaka moraju postati potrebe vlastita naroda.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija