Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1
Sutra: 4° 4° 1
19. studenoga 2018.
Iza pozornice

BRANKO PODGORNIK Plenković probio zastoj s Kinom dug devet godina

Foto Arhiva
Foto Arhiva
Autor:
Objavljeno: 8. studeni 2018. u 20:34 2018-11-08T20:34:22+01:00

Plenkovićevo otvaranje naše zemlje prema Kini ima veliko značenje i zato što su se prijašnje hrvatske vlade od toga ustezale

Posjet premijera Plenkovića Kini jedna je od najboljih vijesti za Hrvatsku u ovoj godini. Značenje tog posjeta daleko je veće nego što se na prvi pogled čini, a vjerojatno i dalekosežnije od onoga što sama Vlada želi javno pokazati. Hrvatski premijer je širom otvorio vrata golemim kineskim kompanijama za ulaganja u Hrvatsku, a domaćim je poduzećima istodobno omogućio snažniji iskorak na rastuće i tržište azijskog gospodarskog orijaša. Suradnja s Kinom može biti nezapamćen poticaj razvoju hrvatskoga gospodarstva.

Informacije o rezultatima Plenkovićeva posjeta zasad su oskudne. Ipak, ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac otkrila je preksinoć u emisiji Otvoreno HTV-a da bi trebala krenuti gradnja vjetroelektrane od 156 megavata u Senju, vrijedne oko 150 milijuna eura. Za to se zanima kineska državna kompanija Norinco, s kojom je Vladino izaslanstvo razgovaralo u Pekingu.

Žalac je dodala da su predstavnici kineske brodograditeljske kompanije potvrdili načelnu zainteresiranost za ulaganja u Uljanik, o čemu će se još detaljnije razgovarati. Ona tvrdi da će ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković ponovno otići u Kinu s brojnim izaslanstvom, s tvrtkama iz njegova resora. Butković će s Kinezima pripremiti potpisivanje memoranduma o razumijevanju do proljeća iduće godine, kada će Hrvatska biti domaćin foruma »16 + 1«, putem kojeg Kina surađuje sa 16 zemalja srednje i jugoistočne Europe. Tada se, očito, očekuje novi iskorak u suradnji dviju zemalja.

Plodovi Plenkovićeva posjeta Kini trebali bi se u Hrvatskoj osjetiti postupno. Kina je postala vodeći svjetski investitor u infrastrukturu i proizvodno gospodarstvo. Pretvorila se u vodeću industrijsku silu, premreženu najmodernijim komunikacijama, među kojima se ističe 26 tisuća kilometara željezničkih pruga s brzinom vlakova od 250 do 350 kilometara na sat. Postala je glavni zamašnjak svjetskoga gospodarstva, jer svima osjetno podiže prosjek rasta. Ako u Kini stvari dobro krenu, ili ako zapnu, posljedice osjeća cijeli svijet.

Štoviše, nekoć zatvorena Kina je prvi put u povijesti iskoračila u svijet, nakon što je njezin predsjednik Xi Jinping 2013. pokrenuo projekt modernog Puta Svile (Jedan pojas, jedan put). To je jedan od najvećih pothvata u povijesti ljudske vrste, koji smjera na snažnije ekonomsko povezivanje zemalja euroazijskog kopna i Afrike, putem dugoročne gradnje infrastrukture vrijedne oko 1.500 milijardi dolara. Središte svjetskog gospodarskog razvoja i inicijative seli se na istok, u Aziju. Ako mali dio od stotina milijardi planiranih kineskih investicija u svijetu kapne i u Hrvatsku, bit će to izniman poticaj na njezino gospodarstvo.

Plenkovićevo otvaranje naše zemlje prema Kini ima veliko značenje i zato što su se prijašnje hrvatske vlade od toga ustezale. Poznato je da Hrvatska na Jadranu ima povoljan zemljopisni položaj, poput južnih ulaznih vrata u Europu. Stoga su Kinezi još prije devet godina Hrvatskoj nudili suradnju, gradnju infrastrukture i industrijskih zona u vrijednosti od desetak milijardi dolara. Međutim, kad je tadašnji kineski predsjednik Hu Jintao s brojnom delegacijom u lipnju 2009. doputovao u Zagreb na dogovor, Vlada premijera Ive Sanadera preko noći je odustala od unosnih poslova. Trebalo je proći devet godina – i četiri hrvatske vlade – da bi Plenković probio led te nastavio tamo gdje su stvari s Kinom zastale.

Smatra se da su približavanje Zagreba Pekingu spriječili Bruxelles i Berlin, koji nastoje sputati ulazak Kine i njezinog kapitala u Europu. Mediji godinama pišu da se luke Hamburg i Rotterdam, primjerice, boje gubitka prometa ako Kinezi uđu u Europu na južna vrata. No, stvari su se počele mijenjati. Najveće članice EU-a, poput Njemačke, pohrlile su u sklapanje poslova s Kinom. Kancelarka Angela Merkel barem je triput posjetila Peking kako bi njemačkoj industriji osigurala poslove vrijedne desetke milijardi eura.

Danas više nitko u EU nema pravo sprječavati Hrvatsku i ostale srednjoeuropske države da prošire suradnju s Kinom i tako ubrzaju svoj gospodarski razvoj. Uostalom, suradnja s Kinom trebala bi biti u interesu cijele Europe, što je pokazao i nedavni susret na vrhu između EU-a i Kine.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka