Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. studenoga 2019.
Iza pozornice

kolumna BRANKO PODGORNIK Njemačka više ne vodi glavnu riječ

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 19. srpanj 2019. u 17:53 2019-07-19T17:53:00+02:00

Slabljenje položaja Njemačke potvrđeno je i izborom Ursule von der Leyen za predsjednicu Europske komisije. Iako je ona Njemica, ne treba zaboraviti da je izabrana na prijedlog Macrona, koji je prethodno blokirao njemačke prijedloge. Prema pisanju Spiegela, Von der Leyen, koja s Macronom dijeli slična stajališta o budućnosti EU-a, nije dobila potporu njemačke koalicijske vlade za šeficu Komisije

Čini se da će Europska unija na čelu s novim ljudima manje stezati remen, a više ulagati u gospodarstvo. Vladavina njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je u prošlom desetljeću cijeloj Uniji nametnula proračunsku štednju kao politički prioritet, bliži se kraju.

Njemačka više nije politički predvodnik Europe. Odnos snaga promijenio se u korist Francuske i predsjednika Emmanuela Macrona koji, zajedno sa Španjolskom i ostalim partnerima, preuzima inicijativu u Uniji i nameće joj svoj dnevni red. Iako se to čini paradoksalnim, slabljenje položaja Njemačke potvrđeno je i izborom Ursule von der Leyen za predsjednicu Europske komisije.

Iako je ona Njemica, ne treba zaboraviti da je izabrana na prijedlog Macrona, koji je prethodno blokirao njemačke prijedloge. Prema pisanju Spiegela, Von der Leyen, koja s Macronom dijeli slična stajališta o budućnosti EU-a, nije dobila potporu njemačke koalicijske vlade za šeficu Komisije.

Macronovi prijedlozi prošli su uz potporu raznolikih europskih skupina, kao i vladajućih stranaka u Poljskoj (Pravo i pravda), Mađarskoj (Fidesz) i Italiji (Pokret pet zvjezdica), koje tvrde da su sa svojih 53 glasa u europarlamentu omogućile novoj predsjednici većinu.

Uzdizanje Francuske u orbitu nije samo posljedica Macronove ambicije da bude europski lider, dok položaj kancelarke Merkel nepovratno slabi. To je posljedica izlaska Britanije iz EU-a. Bez nje, oslabjet će utjecaj ne samo Njemačke, nego i ostalih sjevernoeuropskih članica EU-a, koje su Berlinu davale presudnu potporu u nametanju reformi i proračunske štednje članicama Unije.

Da se odnos snaga mijenja, slikovito potvrđuje diplomatska ofenziva Nizozemske koja je lani formirala blok od osam sjevernih članica EU-a - od Irske do baltičkih zemalja - tzv. Hanzeatsku ligu.

Blok je stvoren kao protuteža rastućoj ulozi Francuske dok Britanija odlazi. Te zemlje već godinu dana, uz tihu potporu Berlina koji nije član Lige, blokiraju gotovo sve Macronove prijedloge kojima želi reformirati EU, jačati integracije i stvoriti novi proračun eurozone.

Na stvaranje nove većine u Uniji upućuje i tipičan francuski prijedlog prema kojem Europa treba izabrati velika poduzeća, »nacionalne prvake«, koje će države obilno subvencionirati kako bi mogli konkurirati divovima iz SAD-a i Kine.

Sjeverne članice, London i Berlin, desetljećima su se zauzimali za slobodno tržište. Sada u prvi plan dolaze zagovornici državne intervencije, kojoj su tradicionalno sklone Francuska, mediteranske i srednjoeuropske zemlje - ali i krugovi u njemačkoj vladi.

Zbog dubokih klimatskih, ekonomskih, socijalnih i političkih promjena u svijetu, razvoj događaja ide u prilog onima koji smatraju da slobode privatnog sektora, banaka i korporacija trebaju biti obuzdane u korist javnog interesa.

U novoj situaciji Ursula von der Leyen bit će pod teškim pritiskom da okrene ploču - da joj prioritet postanu javne investicije, umjesto ekonomski jalove proračunske štednje, koja je Komisiji i nacionalnim vladama svezala ruke. Taj zaokret godinama traže ne samo Pariz i ostali mediteranci, nego brojni europski i američki ekonomisti, uključujući MMF.

Njima je Von der Leyen već hladno poručila da »dohodak naprije treba zaraditi«. Ipak, najavila je i goleme investicije od tisuću milijardi eura, ponajprije u »zeleno« gospodarstvo.Novom smjeru Komisije vjerojatno će pomoći i Francuskinja Christine Lagarde, dojučerašnja direktorica MMF-a, koja će najesen, na prijedlog Macrona, postati predsjednica Europske središnje banke (ESB).

Promatrači od nje očekuju nastavak labave monetarne politike s niskim kamatama, koja je već pomogla eurozoni u izlasku iz krize. Novom smjeru pomaže i niz zapadnih stručnjaka kampanjom u medijima.

Oni traže od »štedljive« Njemačke, koja sjedi na golemim trgovinskim i proračunskim viškovima, da odriješi blagajnu i pokrene javne investicije. Glavna ekonomistica OECD-a, Francuskinja Laurence Boone, upozorila je da Europa »nije pripremljena za novi ekonomski šok« koji će neizbježno doći, te da joj »očajno trebaju« ulaganja iz državnih proračuna radi poticanja gospodarskog rasta.

Boone upozorava da se ESB, koji je uglavnom potrošio svoje oružje, neće moći sam boriti protiv nove ekonomske krize, bez pomoći proračuna na europskoj i nacionalnim razinama.Međutim, svi ti prijedlozi ne znače da je sadašnjoj politici smanjivanja proračunskih deficita zauvijek odzvonilo.

Nema sumnje da će prijedlozi za labavljenje proračunske štednje naići na veliki otpor u Njemačkoj i Nizozemskoj. U tome je i izazov za Ursulu von der Leyen. Stvari više ne mogu ostati po starom jer dovode do dezintegracije Unije. Novi ljudi na čelu EU-institucija, pak, trebali bi se boriti za preživljavanje Unije i za veća ulaganja u njezinu budućnost.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija