Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
19. studenoga 2019.
Iza pozornice

kolumna BRANKO PODGORNIK Negativne su kamate još jedan predznak krize

Snimio Sergej DRECHSLER
Snimio Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 31. kolovoz 2019. u 16:36 2019-08-31T16:36:22+02:00

Analitičari smatraju da širenje negativnih kamata ukazuje na rastući strah od recesije. Bogati investitori prebacuju novac u državne obveznice jer su one najsigurniji vrijednosni papiri. To se čini nenormalnim, jer tako unaprijed pristaju na gubitak. No, to istodobno znači kako procjenjuju da bi držanjem novca u ostalim oblicima imovine mogli doživjeti još veće gubitke

Oduvijek je bilo normalno da dužnik plaća kamate na posuđeni novac. Na tome se već stoljećima temelji poslovni model gotovo svih banaka. U osnovi, one privlače štediše tako da im na depozite obračunavaju 2 posto kamata, da bi kasnije njihovim novcem kreditirale građane, poduzeća i države uz dvostruko veće kamate, recimo od 4 posto. Na toj razlici banke zarađuju i šire poslovanje.

Posljednjih mjeseci stvari su se naglo počele okretati na glavu, ponajprije u Europi i zapadnim državama. Svjedoci smo nečeg što se nikad u povijesti nije dogodilo. Pozitivne kamate, koje se već godinama spuštaju prema nuli, ljetos su se počele pretvarati u negativne.

To znači da kamate više ne plaćaju dužnici, nego banke i ostali vjerovnici. Iako je to za dužnike na prvi pogled dobra vijest, promatrači to ocjenjuju zabrinjavajućim, suludim razvojem događaja. To je još jedan pokazatelj da se financijski i gospodarski sustav na Zapadu duboko poremetio i da mu prijeti kriza.

Primjerice, više od 50 posto državnih obveznica u Europskoj uniji danas ima negativne kamate. Čak i problematične zemlje poput Grčke i Italije jeftino se zadužuju na račun svojih vjerovnika, koji moraju plaćati kamate državama ako žele čuvati novac u njihovim obveznicama.

Sve njemačke državne obveznice s dospijećem do 30 godina danas nose negativne kamate. Tko želi novac čuvati u švicarskim obveznicama s desetogodišnjim dospijećem, na koje kamate iznose minus 1 posto, nakon deset godina izgubit će desetak posto novca.

Čak i Hrvatska, koja jedva ima investicijski rejting, u srijedu se prvi put zadužila uz negativne kamate od 0,05 posto. Riječ je o kratkoročnom dugu u trezorskim zapisima. Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je to povoljnom viješću, jer to znači da će državni proračun vratiti bankama manje nego što je od njih dobio.

Analitičari smatraju da širenje negativnih kamata ukazuje na rastući strah od nove recesije. Bogati investitori prebacuju novac u državne obveznice jer su one najsigurniji vrijednosni papiri. To se čini nenormalnim, jer tako unaprijed pristaju na gubitak. No, to istodobno znači kako procjenjuju da bi držanjem novca u ostalim oblicima imovine, u dionicama poduzeća ili nekretninama, mogli doživjeti još veće gubitke.

Padanje kamata ispod nule prouzročile su centralne banke, poglavito one u Europi, Japanu, a djelomice i u SAD-u, i to u najboljoj namjeri. Kada počne ekonomska kriza, središnje banke u pravilu poduzimaju monetarno popuštanje, putem snižavanja kamata i tiskanja novca. Tako žele povećati ponudu kapitala i potaknuti investitore da ne čuvaju novac u bankama nego da ga ulažu u gospodarstvo i zapošljavanje. To bi trebala biti privremena stvar. Kada se gospodarstvo oporavi i vrati na razinu prije krize, središnje banke trebaju prestati s tiskanjem novca i povećati kamate - vratiti stvari u normalu.

Međutim, ta se normalizacija nakon krize iz 2008. nije dogodila, ponajprije u Europi i eurozoni. Kad je Europska središnja banka (ESB) lani najavila obustavu tiskanja novca i povećanje kamata, u Europi su se počeli širi novi znakovi recesije, počevši od Njemačke i Italije. ESB je promijenio plan. Iako je temeljna kamatna stopa ESB-a trenutačno minus 0,4 posto, ESB najavljuje njezino daljnje smanjenje do kraja godine. Kamate naglo spuštaju i ostale središnje banke u svijetu.

Promatrači se boje da će negativne kamate donijeti više štete nego koristi. Gospodarstvo nije od jeftinijeg zaduživanja puno profitiralo, jer je ekonomski rast u eurozoni i na Zapadu nakon 2008. osjetno usporio.

Usprkos padanju kamata, zamirisala je nova recesija. Međutim, negativne kamate jako će naškoditi bankama, posebno europskima, koje su u slabom stanju. Negativne kamate skresat će im profite, što će mnoge dovesti na rub preživljavanja, a eurozonu u opasnost od izbijanja nove bankarske krize. Neke očajne banke u Švicarskoj i Danskoj već su počele svoje štediše kažnjavati naplaćivanjem negativnih kamata na depozite.

Očito je da bankama prijeti gubitak štediša i da zbog sve većih kamatnih gubitaka neće moći održavati kreditiranje gospodarstva, jer im se to ne isplati. Istodobno, negativne kamate ohrabrit će države, poduzeća i pojedince na dodatno zaduživanje, u trenutku kada su dugovi u svijetu dosegnuli alarmantno visoku razinu.

Ukratko, u ovom trenutku malo tko očekuje da će širenje negativnih kamata uroditi boljitkom za sve. Budući da se one događaju prvi put u modernoj povijesti, mnogi su zaokupljeni pitanjem kakvim će posljedicama uroditi. Pitanje je trebaju li se negativnim kamatama radovati dužnici, kojima će one malo smanjiti teret dugova. Mnogi u to ne vjeruju, jer se negativne kamate čine previše nestvarnima da bi mogle dugo potrajati.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija