Grčka nije Hrvatska

Hrvatska nije Grčka – tako je još jesenas tadašnja premijerka, Jadranka Kosor, tumačila uspjehe svoje ekipe u Banskim dvorima, koja je dočekala kraj mandata bez masovnih štrajkova i javnih prosvjeda, jer nije željela poduzimati bolne fiskalne rezove. Pri tom je podsjećala javnost da je Hrvatska manje prezadužena nego Grčka, te da je u teškim domaćim i međunarodnim okolnostima uspjela zaključiti i pregovore s Europskom unijom, te dobiti obećanje iz Bruxellesa, da će već od 1. srpnja 2013. postati nova članica Unije. Istodobno je Grčka tonula u masovne prosvjede i paralizirajuće štrajkove, te dospjela do ruba totalnog bankrota, zbog čega joj je zaprijetilo i izbacivanje iz eurozone i iz EU-a. Ali, nakon što je grčki parlament preksinoć prihvatio »izdajnički« paket mjera štednje, suočivši javnost s bolnim posljedicama predstojećeg višegodišnjeg dužničkog ropstva, a Milanovićeva vlada jučer u Hrvatski sabor uputila Prijedlog državnog proračuna za 2012. s pratećim fiskalnim mjerama«, zaključak dana glasi: Grčka nije Hrvatska.  

 Jer, za razliku od Hrvatske, u Grčkoj je industrijska proizvodnja od sredine 2009. do početka 2012. smanjena čak 25 posto, a BDP depresijskih 18 posto, dok je trgovina na malo smanjena za 27 posto, a i turistički promet – zbog masovnih prosvjeda i radničkih štrajkova – lani je bio 20 posto manji nego pretkrizne 2008. Istodobno je nezaposlenost povećana s europskih osam na balkanskih 20 posto, a plaće i mirovine srezane za prvu trećinu, da bi uskoro – nakon nedjeljnih odluka u parlamentu slijedio njihov dalji, slobodni pad. Za to vrijeme, sve su krizne reference u Hrvatskoj doista znatno manje loše, s tim što treba uvijek imati na pameti, da je Grčka još u Uniji, a da Hrvatska ipak još nije. 

    Za razliku od Grčke, u Hrvatskoj nova, Milanovićeva vlada sve bolne rezove još radi sama: bez naredbi MMF-a, ali i bez velikih financijskih međunarodnih paketa za spas Hrvatske. Za razliku od Hrvatske, Grčka je u nedjelju, uz masovne prosvjede, oko ponoći prihvatila taj svoj najnoviji plan štednje, da bi zadovoljila zahtjeve MMF-a, EU-a i Europske središnje banke, kako bi od njih dobila drugi veliki paket međunarodne pomoći u iznosu od 130 milijarda eura, najveći u povijesti međunarodnog spašavanja jedne bankrotirane države. Vlada u Ateni još pregovara i s privatnim vjerovnicima, i to o završnim pojedinostima oprosta 100 milijardi eura duga. Iznos od 100 milijardi eura predstavlja polovinu privatnih potraživanja i 35 posto ukupnog duga Grčke. Cilj je da se otpisom javni dug do 2020. smanji na 120 posto BDP-a umjesto sadašnjih 160 posto ili prijetećih 170 posto BDP-a dogodine.  

  Za to vrijeme Vlada u Zagrebu sama smanjuje državnu potrošnju, povećava poreze, preraspodjeljuje nacionalni dohodak u korist proizvođača i izvoznika, nadajući se da će održati kreditni rejting na predzadnjem donjem pragu, kako bi na nove zajmove za refinanciranje znatnog dijela vanjskih dugova, kao i na nove razvojne kredite, plaćala godišnje kamate po stopama nižim od lihvarskih osam, deset ili još prijetećih 15 posto. 

    Mala, prezadužena i prilično već rasprodana Hrvatska uspijeva odolijevati i iskušenjima posezanja za novcem iz vlastite primarne emisije, iako tu vrstu preraspodjele, posredstvom kontrolirane inflacije, cijeloj Europskoj uniji, a osobito Grčkoj, ovih dana nudi i najpoznatiji globalni špekulant, još vitalni George Soros. No, dok time štiti nominalnu vrijednost otplatnih kreditnih rata mnogih prezaduženih građana, a i kupovnu moć prilično još stabilnih plaća i mirovina, Milanovićeva vlada glavni ceh plaća na kontu mase nezaposlenih, kojem se uvećavanju još ne nazire kraj. 

    Hrvatska ipak nije Grčka, jer sve to što poduzima Milanovićeva vlada – kojoj neki astrolozi proriču naklonost zvijezda na dulji rok – nema nikakav utjecaj na europske burze, dok događaji u grčkom parlamentu i na atenskim ulicama – imaju, s posljedicama i na Hrvatsku. Stoga će odlučujuća iduća runda Vladine bitke protiv depresije ovisiti o novim državnim investicijama u željeznicu i energetiku, kao i o privlačenju novih inozemnih ulaganja u proizvodno-izvozne djelatnosti, osobito nakon što će se i zbog neplaniranog zamrzavanja većeg dijela proizvodnje tijekom veljače, Hrvatska uskoro suočiti i s dodatnim padom BDP-a u prvom tromjesečju.

• 
  Dave Vargas   Objavljeno: 16. veljače 2012. u 13:41

  Da, u grčkoj šljakeri primaju 13. i 14. plaću, dok u Hrvatskoj šlakeri vele da bi se odrekli 12. plaće što podržavaju i sindikati. Hrvatski mediji i vlada nemoćno šire ruke pred svekolikim patriotizmom šljakera.

  • Odgovori
  • Preporuči  
  • Prijavi
• 
  rzbrzotrz   Objavljeno: 14. veljače 2012. u 19:36

  "Hrvatska ipak nije Grčka, jer sve to što poduzima Milanovićeva vlada – kojoj neki astrolozi proriču naklonost zvijezda na dulji rok..." Tu sam prestao čitat i ne namjeravam nastavit.

  • Odgovori
  • Preporuči 1
  • Prijavi
• 
  Gost   Objavljeno: 14. veljače 2012. u 19:14

  pa onda je HDZ relativno dobro vodio zemlju?!

  ovaj tekst je dijametralno suprotan svemu što smo u hrvatskim medijima čitali proteklih 10-15 godina o opljačkanoj, bankrotiraloj hrvatskoj i blistavoj EU sa njenim krovovima od čokolade i prozorima od marmelade.

  • Odgovori
  • Preporuči 1
  • Prijavi