Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 3n
Sutra: 9° 9° 3n
16. studenoga 2018.
Zaleđe Jasmina Klarića

blog Zbrajanje ničega: Izborni rezultati nisu regularni, a država se češlja

Branko Hrvatin / foto: arhiva NL
Branko Hrvatin / foto: arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 30. rujan 2016. u 9:15 2016-09-30T09:15:34+02:00

Naime, u nekim "utakmicama" se rezultat uopće nije ni zbrajao! "Tehničkih pogrešaka je bilo i bit će ih, no dok su na tehničkoj razini, ne brine me jer to se događa u svim izborima i u drugim državama“, rekao je Hrvatin te zaključio da provedenim izborima "možemo biti zadovoljni", jer nije bilo "pogrešaka u bitnom". Hrvatin iz prethodne rečenice je Branko, predsjednik DIP-a, a izgovorio ju je skrivajući pod tepih... pardon, predavajući službene izborne rezultate predsjednici Republike.

Više, jednostavno, ne stane. Tepih pod koji se metu sve nelogičnosti, promašaji i pristranosti hrvatskih demokratskih izbora toliko je debeo da je samo pitanje trenutka kad će se skupa otići k vragu i zasuti nas značajnom količinom smeća. Ignorirati i praviti se da se ništa ne zbiva je lako i jednostavno, pogotovo dok javnost pokazuje slab interes za tamo nekakve rezultate izbore, ali taj sport je ograničenog roka trajanja s velikom eksplozijom na kraju.

Ukratko - rezultati na hrvatskim izborima kompromitirani su neradom političke klase, ali i, mnogo više, ignorancijom onih koji bi baš o rezultatima trebali skrbiti - Državnog izbornog povjerenstva.

Tri su glavna i golema argumenta (a ima ih i još) za ovakav opori zaključak. Prvi ide na dušu svih političkih stranaka: Ustavni sud godinama već upozorava da izborne jedinice treba ujednačiti jer "težina" jednog zastupničkog mjesta (broj glasova potreban za ulazak u Sabor) po izbornim jedinicama prelazi ustavno tolerirane granice. Tri saziva Sabora se, svejedno, nisu usudila dirati u izborni zakon i izborne okruge, kako se ne bi više događala (neustavna) diskriminacija birača. Lakše je ignorirati.

Drugi šamar svakome kome je stalo do jasnih i poštenih pravila demokratske utakmice sletio je na predsjedničkim izborima. Predsjednica Republike je, naime, izabrana sa 49,37 posto glasova onih koji su izišli na drugi krug izbora. Istina, taj postotak je bio nešto viši od onog kojeg je dobio njen protukandidat, ali i nešto manji od onog iz članka 95. Ustava RH koji kaže da je predsjednik onaj koji dobije glasove većine svih birača koji su glasovali.

Kako je vrlo jasno da je 50,63 posto (postotak glasova koje je dobio Ivo Josipović, plus nevažeći listići) većina svih birača koji su glasovali, očito je da tu nešto baš i ne štima. Zdravorazumski zaključak o tome da se ne broje nevažeći listići pada na činjenici da se u prvom krugu predsjedničkih izbora (i u svim krugovima lokalnih izbora) nevažeći listići računaju u ukupan postotak.

No, kako bi spojili vatru i vodu (Ustav, matematiku i izborne rezultate), u DIP-u su jednostavno odlučilo da samo u drugom krugu predsjedničkih izbora, eto, nevažeće listiće ne uzimaju u obzir kod izračuna postotaka. I sve će biti u redu dok netko u prvom krugu ne dobije 49 posto glasova (pri izračunu s nevažećim listićima), pa onda u drugom ostane kratak (pri izračunu bez nevažećih listića).

Uglavnom, DIP u predsjedničkim izborima u jednom trenutku stative počinje brojati kao zgoditke i sve je u redu dok netko u jednom trenutku ne zaključi da je utakmica, ipak, neregularna.

Ono što se, međutim, dogodilo na posljednjim parlamentarnim izborima, daleko je nadišlo postojeće nelogičnosti, matematičke trikove i izvrtanja pravila.

Naime, u nekim "utakmicama" se rezultat uopće nije ni zbrajao! "Tehničkih pogrešaka je bilo i bit će ih, no dok su na tehničkoj razini, ne brine me jer to se događa u svim izborima i u drugim državama“, rekao je Hrvatin te zaključio da provedenim izborima "možemo biti zadovoljni", jer nije bilo "pogrešaka u bitnom". Hrvatin iz prethodne rečenice je Branko, predsjednik DIP-a, a izgovorio ju je skrivajući pod tepih... pardon, predavajući službene izborne rezultate predsjednici Republike.

Naime, preferencijalni glasovi na tim izborima na kojima "nije bilo pogrešaka u bitnom", na nekim izbornim mjestima uopće nisu brojani. I to na skali koja je možda mogla odlučiti o tome tko će u Sabor!

Naime, u desetoj izbornoj jednici je sam DIP, po prijavi kandidatkinje Olge Muratti, utvrdio da joj nisu pribrajani preferencijski glasovi (s liste Narodne koalicije) na dva mjesta. Uvidom u izborne materijale utvrđeno je da je oštećena za 107 glasova. Valja dodati da je revizija rađena samo na onim biračkim mjestima koja su se Olgi Muratti učinila sumnjivima.

No, ostanimo još malo u toj, Desetoj izbornoj jedinici. Na jednom biračkom mjestu u Splitu Narodna koalicija dobila je 213 glasova - od čega NITI JEDAN preferencijski. Minoran broj prebrojanih preferencijskih glasova (desetak posto, iako je prosjek danih preferencijskih glasova u toj izbornoj jedinici skoro 70 posto) naš novinar je pronašao na još dva biračka mjesta u tom gradu.

Netko, dakle, nije baš revno brojao preferencijske glasove u toj izbornoj jednici. Barem u toj. A, primjerice, HNS-ovcu Srđanu Gjurkoviću, koji je tamo bio kandidat, je za ulazak u Sabor nedostajalo tek 700-injak preferencijskih glasova.

Ukratko, ako imamo dva biračka mjesta na kojima je DIP utvrdio loše zbrajanje glasova i još tri krajnje sumnjiva, jasno je da je bilo nužno jednostavno otvoriti sve izborne materijale makar u Desetoj izbornoj jedinici i sve skupa ponovno prebrojiti.

Lakše je, međutim, bilo sve proglasiti "tehničkim problemom" i konstatirati da "možemo biti zadovoljni".

Izborni rezultati, međutim, makar što se tiče preferencijskih glasova, očito nisu regularni. Obzirom da je sve to predsjedniku Državnog izbornog povjerenstva razlog za zadovoljstvo, a da o svemu skupa previše ne talasaju ni političari ni mediji, demokratska Hrvatska ima vrlo velik i jasan problem.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka