Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 26° 3
Sutra: 26° 26° 3
19. rujna 2018.
Zaleđe Jasmina Klarića

blog Vjerodostojno licemjerje: Tko je zaslužan za rast BDP-a?

Vjerodostojno licemjerje: Tko je zaslužan za rast BDP-a?
Vjerodostojno licemjerje: Tko je zaslužan za rast BDP-a?
Autor:
Objavljeno: 2. rujan 2016. u 8:14 2016-09-02T08:14:02+02:00

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, potrudio se da riječ "vjerodostojno" dobije još malo komičniji prizvuk tvrdnjom o tome da je za rast zaslužna aktualna Vlada

Eto, i to se dogodilo. I opet - opet nije dobro.

Hrvatski BDP raste više od prosjeka Europske unije (ne mnogo, 0,2 postotna boda, ali ipak - više), ali ovdje i dalje ne nedostaje proroka kataklizme i sumnjičavih odmahivanja glavom. Iz malog prsta se vade takozvane "usporedive zemlje", uglavnom one istočne Europe, čiji je rast još viši, kako bi se pokazalo da je Hrvatska i dalje "u banani" i da se ne treba zavaravati malo manje lošim vremenima. Jer, znate već, reforme... I to, naravno, reforme kao politička korektna riječ za rezove.
Bizarno je pratiti sve ove godine cijelu tu priču oko stanja hrvatskog gospodarstva i političko-interesna farbanja medijske stvarnosti. Ne nedostaje toga, eto, ni danas, sedmi kvartal zaredom kako ekonomija raste (i to sve brže i brže) i kad se već i na ulicama uspijeva osjetiti izostanak očajavanja koje nas je pratilo šest punih godina.

No, danas bi, eto, trebali očajavati jer zemlje Višegradske skupine rastu još jače, dok su nam se još jučer kao primjer nudile baltičke zemlje, ili Irska, ili se jednostavno zbrajalo negativne kvartale koje je na vlasti slagao klasni neprijatelj Zoran Milanović i njegova nepredvidiva Vlada. Ili se, o licemjerja, politici općenito rugaju kako je rast samo posljedica vanjskih okolnosti, onih istih koje su savršeno ignorirane u (pogotovo) prvoj polovici Milanovićevog mandata dok je EU preživljavala političko-gospodarsku dramu i grebala po drugom recesijskom dnu.

Sada, eto, stvarno Hrvatska solidno raste, što je, iskreno, bilo i za očekivati. Povoljan vjetar vanjskih kretanja (EU nije "na konju", ali je u puno boljem stanju nego 2012. ili 2013. godine) i jak turizam vjetar su u jedra, a ne u pramac kao dosad, hrvatskom gospodarstvu, ali to nije cijela priča. Obzirom da je glavna komponenta rasta BDP-a porast osobne potrošnje, očito je da su odluka s kraja 2014. godine (smanjenje poreznog opterećenja na plaće - što je rezultiralo njihovim povećanjem), te konverzija stresnih kredita u švicarskim francima itekako utjecale na pluseve koji se danas zbrajaju. I bilo bi fer to priznati onima koji su te odluke donijeli (prvenstveno Milanović i Boris Lalovac), ali taj film se, očito, u hrvatskoj medijskoj stvarnosti neće tako skoro gledati.

Zato ne nedostaje, osim potcjenjivanja rezultata, još bizarnijih pokušaja da se "zamuti voda" na nekoliko načina. Prvo, u javnost se plasira neopisivo isprazna teza o tome kako nam gospodarstvo raste, iako "nemamo prave Vlade". Na ovakvu ludoriju inače ne bi vrijedilo trošiti ni riječi, samo eventualno ciničan osmijeh, uz pripadajuće kolutanje očima, ali razina javne rasprave u ovoj zemlji je toliko destruirana da uopće nije čudno da ovako nešto pušta već solidno korijenje. Stoga ipak: država se, tko bi rekao, ne resetira nakon promjene vlasti. Društvo i gospodarstvo čekajući formiranje Vlade ne levitiraju na nuli, već se procesi odvijaju po pravilima koje su postavile prethodne državne administracije, a nova vlast, kad se formira, osim u slučaju temeljite revolucije, kreće tek u prilagođavanje postojećeg stanja.

Da se ne govori o tome da je gotovo cijelo drugo tromjesečje, Vlada Tihomira Oreškovića - kakva takva i kako tako - funkcionirala. Srušena je (i postala tehničkom - dakle i dalje postoji, evo je neki dan dala jamstvo za kredit Petrokemiji od 200 milijuna kuna) 16. lipnja.

Drugo je ipak nešto manje ludo, ali i dalje potpuno izlišno - licitiranje oko toga koja je vlast zaslužnija za rast zabilježen u drugom kvartalu. Pa se tako, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, potrudio da riječ "vjerodostojno" dobije još malo komičniji prizvuk tvrdnjom o tome da je za rast zaslužna aktualna Vlada (dakle, ona HDZ-a i Mosta). Da je zlosretni Timov tim odmah, prvi dan po izglasavanju povjerenja napravio, recimo, krucijalne izmjene poreznog sustava, ili potpuno redizajnirao državni proračun, rezultati na gospodarstvu se vjerojatno ne bi počeli osjećati do trećeg tromjesečja. No, proračun aktualne Vlade je u Saboru izglasan 21. ožujka, ravnih deset dana prije početka drugog kvartala, a glavna karakteristika mu je bila da je bio - sličan onom iz 2015. godine. Orešković i ekipa jednostavno nisu stigli ništa bitno promijeniti, prije nego što je eksperiment sa "stručnjakom na vlasti" Tomislav Karamarko strmoglavio u smjeru svoje političke karijere, te se presložio u smjeru raftinga na divljim vodama.

Uglavnom, Hrvatska raste sve brže i to je dobro. Je li doista toliko teško priznati da je za to ipak, uz povoljnije vanjske vjetrove, apsolutno najzaslužnija bivša vlast - da, ona za koju su govorili da je najlošija u povijesti?

Očito da jest, a to govori puno, puno više o Hrvatskoj danas (i sutra) od jedne pozitivne brojke.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka